SAD na korak od novog zakona: Do 2,5 milijardi dolara za zapadni Balkan

14.08.2024. | 08:12

Sjedinjene Države planiraju da u narednih deset godina investiraju do 2,5 milijardi dolara u programe na zapadnom Balkanu koji podržavaju demokratiju, transparentnost, američke investicije i jačanje partnerstva.

Kancelarija za budžet Kongresa SAD prošle sedmice je objavila svoje mišljenje o zakonu o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, koji je u proceduri i još nije usvojen. Taj zakon je u izradi već godinu dana, a predložila ga je senatorka Džin Šahin, uz podršku obje glavne političke stranke u Americi.

Mišljenje Kancelarije za budžet je korak koji je neophodan kako bi se utvrdili troškovi koje nose zakoni koje Kongres usvaja. Prema mišljenju ove kancelarije, iako bi ukupni troškovi iznosili do 2,5 milijardi dolara, naglašava se da bi većina novca bila usmjeravana kroz već etablirane programe.

“Na osnovu informacija Stejt departmenta, Kancelarija za budžet Kongresa SAD procjenjuje da će se mnogi zahtjevi zakona i ovlaštene aktivnosti implementirati u okviru postojećih programa. Odjeljenje ima tekuće programe u regionu za smanjenje korupcije u javnosti, podsticanje trgovine i ekonomskog razvoja, promociju demokratije i dobrog upravljanja i proširenje programa razmjene za mlade lidere i partnerstva između obrazovnih institucija”, navedeno je u mišljenju.

Zakon, ako bude usvojen u sadašnjoj formi, ima pet osnovnih funkcija. Prva se odnosi na otvaranje kancelarije Korporacije SAD za međunarodni razvoj i finansiranje, koja bi se prvenstveno bavila energetskim i infrastrukturnim projektima. Druga se, kako je naglašeno, odnosi na ozakonjivanje sankcija koje su do sada uvedene u skladu s predsjedničkim ukazima. Pojašnjenja radi, program sankcija za zapadni Balkan usvojen je 2004. godine ukazom bivšeg predsjednika Džordža Buša, a program je proširen ukazom predsjednika Džoa Bajdena nakon što je izabran za predsjednika Amerike. Razlika između predsjedničkog ukaza i zakona je ta što svaki naredni predsjednik može svojim ukazom poništiti postojeće, dok bi zakon omogućio mijenjanje tih odredbi samo akcijama Kongresa. Treća funkcija odnosi se na programe za suzbijanje korupcije i promociju demokratije, kao i ekonomskog razvoja i ekonomske razmjene između SAD i zapadnog Balkana. Četvrta funkcija predviđa otvaranje centara za javnu promociju Amerike u regionu, što bi uključivalo programe razmjene, jačanje partnerstava i saradnju između obrazovnih institucija. Peta funkcija bi kod američkih agencija koje su angažovane u regionu uvela obavezu da izvještavaju Kongres o aktivnostima koje sprovode.

U Kancelariji za budžet ističu da bi otvaranje kancelarije Korporacije za međunarodni razvoj i finansiranje SAD koštalo do pet miliona dolara, ali vjeruju da bi dio troškova mogao biti pokriven trenutnim programima Korporacije, poput osiguranja. Naime, misija Korporacije je da ohrabruje američke investicije u rizičnim regionima. Kako bi ohrabrili investitore, oni nude povoljna osiguranja u slučaju da dođe do političke ili druge vrste nestabilnosti, čime bi kompanije spasile svoj uloženi kapital ili bile obeštećene. Kancelarija za budžet vjeruje da je dio troškova moguće pokriti kroz prihode od premija na osiguranje, prenose Nezavisne.

Pored toga, otvaranje centara za komunikaciju s javnosti zemalja zapadnog Balkana bi, prema njihovoj procjeni, koštalo oko pola miliona dolara godišnje.

“Zajedno uzevši, zadovoljavanje svih zahtjeva za povećanje troškova bi iznosilo oko milion dolara godišnje, do ukupno pet miliona u periodu 2024-2029. Ti troškovi bi bili uslovljeni raspoloživošću potrebnih sredstava”, pojašnjeno je.

Nakon američkih parlamentarnih izbora 2018. godine, kada je demokratska većina preuzela Predstavnički dom Kongresa, SAD su pojačale programe za zapadni Balkan, a ti programi su učvršćeni nakon Bajdenove pobjede. U slučaju pobjede Donalda Trampa, republikanskog kandidata za predsjednika Amerike, moguće je očekivati smanjenje nekih od postojećih programa, s obzirom na to da Tramp smatra da bi Evropljani trebalo da plate Americi ako žele da ona ostane prisutna u Evropi, posebno kad su u pitanju odbrana i bezbjednost.