SAD uvele sankcije, Crna Gora opet traži izručenje, a Marović još u Beogradu

24.04.2022. | 20:49

SAD su uvele sankcije pojedinim političarima u regionu – između ostalog i nekadašnjem predsjedniku državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozaru Maroviću, koji se i dalje nalazi u Beogradu, uprkos tome što je Crna Gora više puta slala zahtjeve za njegovo izručenje kako bi odslužio zatvorsku kaznu po presudi za finansijske malverzacije. Novi zahtjev stigao je odmah poslije američkih sankcija. Da li sada ima istu težinu?

Posljednji predsjednik posljednje zajedničke države na prostoru bivše Jugoslavije Svetozar Marović od 11. aprila je i pod sankcijama SAD.

Dan kasnije, 12. aprila, crnogorsko ministarstvo ponovo je uputilo zahtjev Srbiji za njegovo izručenje.

„Presedan je da se zahtjev za izručenje ponavlja u periodu kraćem od pola godine, posebno imajući u vidu da je molba sa urgencijama više puta obnavljana i da nije dobijen odgovor, što posebno čudi jer međunarodna saradnja u krivičnim stvarima sa Republikom Srbijom se u ostalim predmetima odvija u duhu kvalitetne, blagovremene i efikasne saradnje“, piše u zahtjevu Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Sam Marović je prema pisanju pojedinih medija nekadašnjem saradniku, predsjedniku Crne Gore uputio pismo. Đukanovića optužuje da je znao za njegovo hapšenje, pritiske na svjedoke, hapšenje njegove porodice, ali i za prijetnje smrću dok je bio u zatvoru.

“I nisam ja nedostupan pravdi, nego se liječim od nepravde, od montiranih procesa, od sudova tvoje Vesne i prijatelja koji su ti je doveli”, kaže Marović.

Marovićeve najave da bi možda mogao da bude svjedok u ozbiljnim krivičnim djelima centralni su element, smatra novinar iz Podgorice Marko Vešović.

“Da izađe i da kompetentnim organima ponudi sve informacije koje ima konkretno o Đukanoviću, a takođe i o nekim drugim ljudima koji su posljednjih decenija bili u vrhu crnogorskog političkog, pa što ne reći mafijaškog miljea, jer ja vjerujem da je Marović sa tom vrstom organizovanih grupa prilično dobro upoznat”, kaže Vešović.

Marović je uhapšen krajem 2015. godine, a nakon nagodbe sa tužilaštvom osuđen je u septembru 2016. na zatvorsku kaznu od tri godine i 10 mjeseci zbog niza optužbi za korupciju u Budvi. Naloženo mu je da vrati iznos od oko milion evra. Prije nego što je pobjegao u Srbiju, ostalo mu je da odsluži godinu i deset mjeseci zatvora.

“Da li je neizručivanje Marovića nekakav odgovor Crnoj Gori na neko njihovo ponašanje ili je to upravo najpoželjniji ishod procesa Maroviću, tako da on bude osuđen zvanično a da nikad ne završi u zatvoru. Da li je možda to proizvod nekog političkog dogovora vlasti Crne Gore i Srbije. meni se najviše čini da je tako”, kaže Mihailo Jovićević, izvršni urednik Nova S.

“Ovdje je tužilaštvo bilo vrlo inertno kada je bilo u pitanju određivanje pritvora Maroviću, da je sporazum sa njim potpisan u trenutku kada je napustio pritvor umjesto da to bude učinjeno dok je bio u pritvoru što bi podrazumijevalo da bude odmah preseljen u zatvorsku jedinicu. Marović uživa neku vrstu parasistemske zaštite i u Srbiji i u Crnoj Gori”, kaže Petar Komnenić, autor emisije Načisto na TV Vijesti.

Podsjeća da je Marovićev sin u Beogradu dočekao zastarijevanje kazne i dodaje da postoje saznanja da su utočište u Srbiji našli još neki državljani Crne Gore.

“Bivši direktor uprave za katastar Dragan Kovačević, zatim Miloš Medenica, sin predsjednice vrhovnog suda koja je ovdje trenutno osumnjičena za protivzakoniti uticaj na sudije i stvaranje kriminalne organizacije”, kaže Komnenić.

Tokom prve zvanične posjete Beogradu sada već bivšeg premijera Crne Gore teške teme, poput izručenja Marovića, su bile izbegavane.

“Neka pitanja na prvim sastancima ne otvarate ili ne pokrećete. Vjerujem da će se to riješiti vremenom”, kaže premijerka Ana Brnabić trećeg novembra prošle godine.

Ostalo je tako da vrijeme izliječi nesporazume dvije države čija je posljednja veza prije raskida bio upravo Svetozar Marović.