Stručnjaci nakon zemljotresa upozoravaju: Brza obnova u Turskoj mogla bi biti opasna

21.02.2023. | 20:23

Stručnjaci upozoravaju da bi brza obnova građevina u Turskoj, oštećenih usljed nedavnih razornih zemljotresa, mogla biti opasnost u slučaju novog snažnog zemljotresa.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan planira brzu obnovu. Namjera mu je da se istok zemlje građevinski obnovi u roku od godinu dana. Procjena je da će za to biti potrebno 25 milijardi dolara, ali pojedini smatraju da će to koštati znatno više.

Prema podacima nadležnih, potrebna je hitna obnova 380.000 stambenih jedinica u 105.794 građevine od ukupno 2,5 miliona građevina na istoku Turske.

Kako je objavila agencija Reuters, procvat građevinskog sektora je obilježio Erdoganovu dvodecenijsku vladavinu. U tom periodu je porezom na zemljotres prikupljeno 38 milijardi dolara. Taj porez još uvijek postoji i njime bi se mogao osigurati novac za obnovu.

Erdoganova vlast je nekoliko mjeseci uoči izbora suočena s valom kritika koje se odnose na reakciju nakon zemljotresa i na posljedice zemljotresa. Pojedini su mišljenja da je ova vlast odgovorna za to što su uništene desetine hiljada građevina.

Predsjednik Turske je najavio da će država plaćati kiriju onima koji su napustili gradove pogođene zemljotresima. Prema njegovim riječima, zgrade će se obnoviti u roku od godinu dana i vratiće se građanima.

No, stručnjaci pozivaju na oprez. Ukazali su na to da standarde seizmičke sigurnosti treba provoditi pažljivo i da treba graditi sigurnije građevine.

“Nije samo nužno zamijeniti srušene građevine, već je potrebno i planirati gradove na osnovu naučnih podataka, da se ne grade na linijama rasjeda i da se izvuku pouke iz grešaka. Prvi prioritet je novo planiranje, a ne izgradnja novih zgrada”, ukazala je bivša predsjednica Komore arhitekata u Istanbulu Esin Kojmen.

Dva miliona ljudi evakuisano

Zemljotresi s početka ovog mjeseca u Turskoj i Siriji su usmrtili više od 46.000 ljudi i bez krova nad glavom je ostalo više od milion ljudi. To se desilo kada su temperature vazduha niske, zbog čega je smještaj u šatoru neadekvatan. U području koji je pogodila ova prirodna katastrofa je živjelo 13 miliona stanovnika, od čega je njih dva miliona evakuisano.

Pojedini stručnjaci su mišljenja da su zemljotresi pokazali koliko je turska infrastruktura krhka. Otuda bojazan da bi brza obnova mogla značiti malo vremena da se isprave greške iz prošlosti.

“Kada kažu da počinjemo izgradnju za mjesec dana, a završavamo je za godinu dana, bez urbanističkog planiranja, to znači da nismo shvatili kakva nas je katastrofa pogodila. Za izradu urbanističkih planova potrebni su mjeseci i veoma je pogrešno ignorisati ih”, upozorio je zamjenik predsjednika Komore inžinjera Nusret Suna.

Ministar za urbanistička pitanja Murat Kurum je prošle sedmice izjavio da će vlada razmotriti detaljna geološka istraživanja prilikom planiranja rekonstrukcije te je najavio raspisivanje tendera.

Troškovi obnove

Iz američke banke JPMorgan su objavili da će za obnovu kuća, dalekovoda i druge infrastrukture biti potrebno 25 milijardi dolara ili 2,5 odsto turskog BDP-a. Prema izvještaju turskog poslovnog udruženja Turkonfed, šteta samo na stambenim zgradama iznosi 70,8 milijardi dolara.

No, analitičari su napomenuli da bi stvarni troškovi mogli biti viši od prvobitnih procjena.

Kako je zapazila agencija Reuters, Erdogan je u 20 godina vlasti koristio velike građevinske projekte kako bi pokazao rastući prosperitet države. Građevinskim projektima su se stvarala radna mjesta, povećavao stambeni fond, ali se i politički pogodovalo Erdoganu.

Katastrofa koja je zadesila Tursku je jedan od najvećih političkih izazova za Erdogana prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji bi mogli biti prolongirani zbog zemljotresa. Do tada je znatna inflacija bila jedan od najvećih problema.

Neki smatraju da je država pogoršala krizu tako što je godinama “prijateljskim” kompanijama davala unosne infrastrukturne poslove u zamjenu za političku i finansijsku podršku.

Čelnica istanbulskog Udruženja komore turskih inžinjera, planera i arhitekata Pinar Giritlioglu je izjavila da je nažalost nastavljena vladavina, kako je rekla, rentijerskog sistema, umjesto vladavine nauke. Vlada je najavila da će biti istraženi svi oni na koje se sumnja da su odgovorni za urušavanje zgrada. Već su uhapšene desetine osoba.

Građevine otporne na zemljotres

Iako ne postoje precizni podaci o više od 20 miliona građevina u državi, bivši ministar za urbanistička pitanja Mehmet Ozhaseki je 2018., kada je bio ministar, naglasio da je vjerovatno više od 50 odsto građevina u suprotnosti sa stambenim propisima. U nadležnom ministarstvu se nisu do objavljivanja ovog teksta očitovali o ovom pitanju.

Opozicija je optužila Erdoganovu vladu da nije primjenjivala građevinske propise i da je pogrešno potrošila novac osiguran porezom na zemljotres, a koji je uveden nakon snažnog zemljotresa 1999. kako bi se gradile građevine otpornije na podrhtavanje tla.

Erdogan je odbacio ove kritike, nazvao ih lažima kojima je cilj opstruiranje investicija. Vlast je prije četiri godine izdala amnestiju za građevine kojima su prekršeni propisi.

Državna Uprava za masovnu stanogradnju (TOKI) je u posljednjih 20 godina izgradila milion stambenih jedinica otpornih na zemljotrese, što je pet odsto od ukupnog broja građevina u Turskoj.

S druge strane, prema podacima ministra Kuruma, privatne kompanije su izgradile više od dva miliona građevina, piše Reuters.