Sve o sporazumu Trampa i Zelenskog o mineralnim resursima: Šta njime dobija Ukrajina a šta Amerika

26.02.2025. | 23:16

Ukrajina je blizu potpisivanja sporazuma koji bi omogućio Sjedinjenim Američkim Državama pristup njenim mineralnim resursima u zamjenu za nastavak vojne i ekonomske podrške.

Očekuje se da će predsjednik Volodimir Zelenski uskoro otputovati u Vašington kako bi potpisao sporazum, a prema informacijama iz ukrajinske vlade, ceremonija bi mogla biti održana već 28. februara.

Ovaj dogovor, koji je dio šire strategije SAD za osiguravanje pristupa ključnim sirovinama, izazvao je dodatne tenzije između Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa. Sporazum predviđa osnivanje Fonda za rekonstrukciju Ukrajine, kroz koji će SAD i Ukrajina zajednički upravljati prihodima od eksploatacije mineralnih resursa.

Koje minerale ima Ukrajina?

Ukrajina je jedna od resursima najbogatijih zemalja Evrope. Prije ruske vojne akcije 2022. godine, rudarstvo je činilo 6,1% ukrajinskog BDP-a, dok je izvoz mineralnih sirovina donosio 30% ukupnog izvoza zemlje. Ukrajina posjeduje značajne količine kritičnih minerala, ključnih za modernu tehnologiju, vojnu industriju i zelenu energiju.

Neki od najvažnijih ukrajinskih resursa uključuju:

Titanijum – Ukrajina je 2019. godine obezbeđivala 7% globalne proizvodnje titanijuma, koji se koristi za izradu aviona, svemirskih letjelica i nuklearnih elektrana.

Litijum – Ključan za proizvodnju baterija u električnim vozilima i skladištenje energije. Ukrajina ima procijenjene rezerve od 500.000 tona, što je najviše u Evropi.

Grafit – Prije rata, Ukrajina je obezbeđivala 20% globalne proizvodnje grafita, koji se koristi u električnim vozilima i nuklearnim reaktorima.

Gvožđe, ugalj i mangan – Ovi resursi su ključni za metaluršku industriju i izvoz.

Međutim, veliki dio ovih sirovina trenutno se nalazi na teritorijama koje kontroliše Rusija. Prema procjenama, oko 40% ukrajinskih metalnih resursa sada je pod ruskom okupacijom, uključujući dvije najveće litijumske rezerve u Zaporožju i Donjecku.

Rijetki zemni elementi – ključni resurs za tehnološku i vojnu industriju

Pored ovih sirovina, Ukrajina je bogata i retkim zemnim elementima (REE), koji su ključni za naprednu tehnologiju, od smartfona do vojnih sistema.

Ovi elementi uključuju:

Europijum – koristi se u nuklearnim elektranama
Gadolijum – neophodan za magnete u mobilnim telefonima i električnim vozilima
Neodimijum, cerijum, lantan i itrijum – koriste se u zelenim tehnologijama i odbrambenoj industriji

Iako tačne količine REE-a u Ukrajini nisu poznate, predratna istraživanja su identifikovala tri nalazišta sa značajnim količinama ovih elemenata.

Zašto Donald Tramp želi ukrajinske minerale?

Donald Tramp je sporazum sa Ukrajinom nazvao „dogovorom o retkim zemnim elementima“, ali nije precizirao koje tačno resurse SAD žele. Međutim, glavni razlog za američki interes leži u pokušaju smanjenja zavisnosti od Kine, koja trenutno kontroliše između 50% i 75% svetskih zaliha REE-a.

Kina je u decembru 2023. zabranila izvoz određenih retkih metala u SAD, što je deo šireg trgovinskog sukoba između dve zemlje. Kao odgovor, Tramp je 1. februara 2024. uveo 10% tarife na sav kineski uvoz.

Osim trgovinskog rata sa Kinom, postoji i širi strateški cilj: kritični minerali su ključni za globalnu zelenu tranziciju i vojnu industriju. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, kako bi se postigli ciljevi smanjenja emisije CO₂ do 2030. godine, potražnja za litijumom, niklom, bakrom i kobaltom će se utrostručiti. To znači da će biti potrebno otvoriti 50 novih rudnika litijuma, 60 rudnika nikla i 17 rudnika kobalta širom sveta.

Šta podrazumijeva američko-ukrajinski sporazum?

Sporazum o mineralima deo je šireg ekonomskog plana SAD i Ukrajine, koji uključuje osnivanje Fonda za rekonstrukciju Ukrajine. Ovaj fond će zajednički voditi američka i ukrajinska vlada, a predviđa sledeće ključne stavke:

SAD i Ukrajina će zajedno upravljati fondom kroz sistem zajedničkog vlasništva.

Ukrajina će fondu ustupiti 50% prihoda od eksploatacije svojih prirodnih resursa, uključujući minerale, naftu i gas.

Amerika će dugoročno finansijski podržavati Ukrajinu putem investicija i tehnologije.

Ukrajina ne može prodati ili prenijeti svoj udio u fondu bez saglasnosti SAD.

Sredstva iz fonda će se koristiti za obnovu Ukrajine, ali i za ekonomski razvoj i povećanje proizvodnje kritičnih sirovina.

Ovaj sporazum znači da će američke kompanije imati značajan uticaj na eksploataciju ukrajinskih resursa, ali i mogućnost velikog profita. To je razlog zašto je Donald Trump izjavio da će „američki poreski obveznici dobiti svoj novac nazad, i to sa kamatom“.

Šta ovaj sporazum znači za budućnost Ukrajine?

Ovo partnerstvo sa SAD može pomoći Ukrajini da se ekonomski stabilizuje i osigura finansijsku podršku u borbi protiv Rusije. Međutim, postavlja se pitanje da li će Ukrajina dugoročno izgubiti kontrolu nad svojim resursima.

Takođe, postoji neizvjesnost kako će ovaj sporazum uticati na odnose sa Evropskom unijom. Ukrajina teži članstvu u EU, ali bi njene obaveze prema SAD mogle doći u sukob sa pravilima i ekonomskim interesima evropskih zemalja.

Iako sporazum formalno predviđa da će sredstva iz Fonda biti korišćena za obnovu Ukrajine, u praksi će značajan deo resursa i prihoda biti usmjeren na američke investitore.

Konačno, ostaje pitanje kako će se sporazum sprovoditi u uslovima rata i da li će Ukrajina uspjeti da obezbijedi pravičnu podjelu koristi od svojih prirodnih bogatstava.