Svijet strahuje od eskalacije rata u Ukrajini

24.02.2023. | 22:19

Konvoji ruske armije koji su sa sjevera, istoka i juga ušli u dubinu ukrajinske teritorije uveli su planetu u atmosferu napetosti kakva nije viđena od vrhunca Hladnog rata. Stari poredak ispraćen je u istoriju.

Sjedanje za pregovarački sto Moskve i Kijeva o prekidu rata u Ukrajini gotovo je nemoguća misija, a svijet je, godinu dana od početka krvavog sukoba ove dvije zemlje, u strahu od eskalacije rata.

Rat u Ukrajini, najveći na tlu Evrope u ovom vijeku, počeo je 24. februara 2022. godine i jedino što se pouzdano zna u vezi s njim jeste da se ne nazire kraj ni kako će se završiti.

Ništa više nije isto, a povratka na staro, po svemu sudeći, neće ni biti. Rat u Ukrajini uveo je civilizaciju u borbu za novu podjelu moći u kojoj se ne isključuje ni apokalipsa novog vijeka nuklearni rat. Za nama je godina koja je bukvalno promijenila svijet, prenose svjetski mediji.

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, poručio je u petak da Rusija mora da bude poražena u Ukrajini, kako bi prestala sa pokušajima osvajanja teritorija koje je nekada kontrolisala.

„Rusija mora da izgubi u Ukrajini“, rekao je Zelenski.

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije, ocijenio je da će pobjeda Rusije biti dostignuta.

„Vratićemo naše teritorije i pouzdano zaštititi naš narod koji je stradao“, napisao je Medvedev na Telegramu.

Vladimir Putin, predsjednik Rusije, objavio je 24. februara 2022. godine, početak „vojne operacije“, kako je Rusija zove, a 150.000 ruskih vojnika dobilo je naređenje za pokret.

Putin je tada rekao da je cilj „specijalne vojne operacije“ denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine i oslobađanje Donbasa od okupacije ukrajinskih ekstremista.

Izlazak Rusije iz programa ograničavanja nuklearnog naoružanja srednjeg i dugog dometa „Start“ drastično povećava rizik i od upotrebe atomskog oružja, što savremenu civilizaciju dovodi na rub propasti.

Najveći rizik i dalje lebdi u vazduhu da li će budući svjetski poredak biti skrojen pritiskom crvenog atomskog dugmeta.

Iako niko ništa ne tvrdi, posljednji govori Putina i Džozefa Bajdena, predsjednika Amerike, duboko zabrinutom čovječanstvu ne ulivaju ni nadu niti optimizam.

„Lideri EU su poručili da se neće smiriti dok Ukrajina ne prevlada u sukobu sa Rusijom“, saopšteno je iz Evropskog savjeta.

Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATOa, rekao je da se Putin „priprema za novi rat“ i da želi Evropu u kojoj Rusija „može diktirati šta komšije rade“.

Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, rekla je da Putin nije uspio postići nijedan od svojih strateških ciljeva i da Rusija postaje sve izolovanija.

Stoltenberg je uputio upozorenje Pekingu da ne šalje oružje Rusiji.

Slanje smrtonosne pomoći Moskvi u Kini, upozorio je Stoltenberg, bila bi „vrlo velika greška ovo je vrlo ozbiljno“.

Kina je u petak, na godišnjicu početka rata u Ukrajini, objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o tom ratu i poziva na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.

Entoni Blinken, državni sekretar SAD, saopštio je da je Putin započeo rat u Ukrajini i da ima moć i da ga okonča.

Mateuš Moravjecki, poljski premijer, izjavio je u petak da je Poljska isporučila četiri tenka leopard 2 Ukrajini i da je spremna da brzo isporuči dodatni broj njih, prenio je Reuters.

Olaf Šolc, njemački kancelar, rekao je u petak da pitanje o tome da li Ukrajini poslati vojne avione „trenutno nema smisla“.

Šolc je izrazio strahovanje da bi sukob u Ukrajini mogao postati dugotrajan rat, ali je naglasio da će Zapad i Njemačka pomagati Kijevu sve dok je to potrebno.

Zapadne zemlje, prije svega zemlje EU i SAD, poslale su u Ukrajinu desetine milijardi dolara vrijedne pomoći, a samo je Vašington do sada poslao više od 29,3 milijarde dolara vojne pomoći.

U fokusu medija tokom proteklih godinu dana, najviše pažnje su dobile isporuke njemačkih tenkova leopard 2 i američkih M1 abrams tenkova, ali i američkih višecijevnih bacača raketa himars.

Jednogodišnji sukobi na istoku Evrope donijeli su razaranje gradova, industrije, infrastrukture i velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene. Širom svijeta održani su antiratni protesti sa kojih je poručeno da rat u Ukrajini treba što prije da se završi.