Teški pregovori u Parizu, rezultat – nula

29.01.2022. | 21:57

Pariski sastanak u tzv. „Normandijskom formatu“ nije doveo do značajnog napretka u rješavanju ukrajinske krize, ali se među glavne rezultate mogu uvrstiti dogovor o „bezuslovnom“ prekidu vatre u Donbasu, potvrda da Sporazumi iz Minska ostaju osnova za rad u ovom formatu i najava da će novi sastanak biti održan za dvije nedjelje u Berlinu.

Ipak, mnoga pitanja koja se tiču uspostavljanja mira ostala su neriješena i nakon osmočasovnih pregovora „normandijske četvorke“, koji imaju za cilj da pomognu u okončanju dugotrajnog sukoba u istočnoj Ukrajini i zaustave bratoubilački rat.

Komentarišući sastanak političkih savjetnika lidera Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske u Jelisejskoj palati u Parizu, ruski politikolog Maksim Žarov konstatuje da će do rješavanja ukrajinskog pitanja i deeskalacije u Donbasu teško doći pošto Ukrajina uporno odbija da striktno ispunjava svoje obaveze u skladu sa Sporazumima iz Minska, koji su jedini put ka regulisanju situacije u toj zemlji.

„Kako je rekao zamjenik šefa ruske administracije predsjednika Dmitrij Kozak rezultat pregovora je gotovo ravan nuli. Očigledno je da sve ostaje po starom, jer Ukrajina odbija da poštuje sporazume iz Minska. Kijev pokušava da ih tumači i interpretira na takav način da pronalazi izgovore za nepoštovanje obaveza iz tog sporazuma. S tim u vezi, uzet je dvonedeljni ‘tajm-aut’, tokom kojeg će strane još jednom razmotriti Minske sporazume i na sledećem sastanku će ponovo razgovarati o razlikama koje postoje oko njihove primjene. To, u stvari, znači da ćemo ponovo biti u ćorsokaku, baš kao i poslije ovih pregovora“, ocjenjuje Žarov, prenosi Sputnik.

Dmitrij Kozak, glavni ruski pregovarač na sastanku u Jelisejskoj palati, pariske pregovore je opisao kao „teške“ i nazvao ih je „inventarizacijom različitih tumačenja Minskih sporazuma“. Prema njegovim riječima, strane su saglasne da su male šanse da će „Normandijski format“ igrati značajnu ulogu u rješavanju sukoba na istoku Ukrajine sve dok postoje neslaganja u tumačenju Minskih sporazuma, koje je, kako je naglasio, neophodno sprovoditi dosljedno, bez interpretacija, bez izuzetaka, bez selektivne primjene tih sporazuma.

Istovremeno, kako je rekao, strane su se saglasile da potpuno podržavaju mjere jačanja primirja iz jula 2020. godine, bez obzira na razlike oko drugih pitanja u vezi sa primjenom sporazuma iz Minska. On je naglasio da se primirje po sporazumu mora poštovati „slovom i duhom“.

Iz Jelisejske palate je saopšteno da učesnici pariskog sastanka ostaju posvećeni ublažavanju trenutnih nesuglasica u budućem radu. Osim toga, razgovaralo se i o značaju Trilateralne kontakt-grupe i njenih radnih grupa da bi se intenzivirale aktivnosti za brz napredak u primjeni sporazuma iz Minska.

Kozak je napomenuo i da se ignorišu sve značajne inicijative republika Donbasa. On smatra da nema smisla vršiti pritisak na ukrajinske vlasti, jer one same moraju da shvate potrebu za sprovođenjem Minskih sporazuma i okončanjem sukoba u sopstvenoj zemlji.

Politikolog Maksim Žarov, međutim, ne očekuje da će značajnog napretka biti ni poslije sastanka „normandijske četvorke“ u Berlinu.

„Ne mislim da se nešto može desiti u pregovaračkom procesu. Moglo bi da dođe do pogoršanja situacije u Donbasu.

Vidimo da tenzije rastu – gomila se vojska, dovlači se oružje. Dakle, ovdje, nažalost, nema pregovaračkog procesa, posebno u ‘Normandijskom formatu’. Sudeći po veoma optimističnim komentarima ukrajinske strane, ovi pregovori su potrebni Ukrajini kako bi pokazali javnosti da njeni spoljni partneri i dalje razgovaraju sa Zelenskim u jeku ozbiljne političke krize koja se dešava u Ukrajini. Dakle, sve ovo ide u prilog administraciji Zelenskog“, ocjenjuje Žarov.

On podseća na Kozakove riječi da se Donbas trudi da poštuje minske dogovore, iznoseći mnogo raznih značajnih inicijativa, mapa puta, nacrta zakona, prijedloga primirja, prijedloga za razmjenu zarobljenika, prijedloga za otvaranje kontrolnih punktova i tako dalje, ali da svi to ignorišu samo zato što ti prijedlozi dolaze iz Donbasa. S druge strane, ističe Žarov, Kijev pokušava da proces implementacije Minskih sporazuma sabotira.

„Ako uzmemo u obzir smjenu njemačke vlade, predstojeće predsjedničke izbore u Francuskoj i Kozakovu frazu o tome da se republike Donbasa bezuspješno trude da ispune Sporazum iz Minska, a ništa se ne pomjera, onda je jasno kome ovaj format odgovara. Generalno, nikome nije potreban, osim Ukrajini koja ga koristi da bi odugovlačila proces implementacije Minskih sporazuma.“

Hoće li se Amerika priključiti „normandijskoj četvorci“?

Govoreći o mogućem učešću SAD u rješavanju sukoba u Ukrajini, Žarov podseća na stav Moskve da će Rusija pozdraviti pomoć SAD, pošto Vašington ima odlučujući uticaj na vlasti u Kijevu.

Takođe, Rusija se ne protivi učešću SAD u Normandijskom formatu, ali Francuska i Njemačka se zalažu za održavanje formata u obliku u kojem trenutno postoji.

„Mislim da bi tu prije pomogao trilateralni format Rusija-SAD-Ukrajina, jer možemo sa sigurnošću reći da Njemačka i Francuska neće konkretno ništa učiniti bez američkih uputstava… Dakle, možda bi se sa takvim trilateralnim formatom stvari pomjerile iz mrtve tačke, ali generalno već dugo se priča da je potrebno nešto drugo – dogovor ili sporazum koji bi strane razumjele nedvosmisleno. Sve njegove odredbe ne bi smjele da budu dvosmislene, kao što je sada slučaj sa Sporazumima iz Minska, koji Ukrajinci, zajedno sa SAD, uspijevaju da izvrnu tako da se oni ne sprovode“, kaže Žilin.

Podsjetimo, ukrajinske vlasti su u aprilu 2014. godine pokrenule vojnu operaciju protiv Donjecke i Luganske Narodne Republike koje su proglasile nezavisnost nakon državnog prevrata u Ukrajini u februaru 2014. Pitanje rješavanja situacije u Donbasu razmatra se, između ostalog, i na sastancima kontakt-grupe u Minsku, koja je od septembra 2014. godine usvojila tri dokumenta koji regulišu korake za deeskalaciju sukoba. Međutim, i nakon sporazuma o primirju između sukobljenih i dalje dolazi do razmijene vatre.

„Normandijski format” pregovora o Ukrajini pokrenut je juna 2014. godine. Tada su, tokom proslave 70. godišnjice iskrcavanja savezničkih trupa u Normandiji, lideri Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske prvi put razgovarali o rješavanju sukoba u Donbasu.