Tri grada u Njemačkoj, tri napada: Iako su motivi različiti, jedna stvar je ista

06.03.2025. | 19:47

Dvije osobe su poginule, a 25 je povrijeđeno kada je u ponedjeljak automobil uletio u gomilu ljudi u centru grada Manhajm, na jugozapadu Njemačke.

Napad automobilom na prepunom gradskom trgu ponovo je skrenuo pažnju na to da ovo nije prvi slučaj kada vozači ulijeću u masu.

Incident u centru Manhajma dogodio se u ponedjeljak tokom regionalnih karnevalskih proslava.

Dogodio se nakon nedjelja upozorenja da bi potencijalni teroristički napadi mogli da se dogode tokom perioda praznovanja pred Uskrs.

Međutim, čini se da napad nije motivisan političkim ili vjerskim faktorima, a vlasti istražuju mentalno zdravlje osumnjičenog kao mogući faktor, prenosi Deutsche Welle.

Ipak, izbor vozila kao smrtonosnog oružja u ovom incidentu, kao i u smrtonosnim napadima u Minhenu i Magdeburgu u posljednjih nekoliko nedjelja otvara pitanje – zašto automobil?

Automobili su korisni, ali njihova veličina, brzina i manevarske sposobnosti takođe ih čine potencijalno smrtonosnim.

Iako nisu uobičajeni kao oružje, godinama unazad su često bili smrtonosni predmet u tragičnim događajima. Na primjer, u napadu u Nici 2015. godine poginulo je 86 osoba kada se vozač kamionom namjerno zaletio u masu ljudi okupljenih za Dan Bastilje.

U Evropi je bilo još ovakvih slučajeva, a napada vozilom bilo je i u Izraelu, kao i u Kini.

Kako piše DW, mnogi od ovih napada imali su vjerske i političke motive i uslijedili su nakon što su neke radikalne islamističke grupe pozvale na potencijalne napade korišćenjem lako dostupnih vozila.

Tri nedavna incidenta u Njemačkoj nemaju zajedničku ideološku osnovu, naglašava Deutsche Welle, prenosi Euronews.

Za navodnog počinioca napada u Magdeburgu vjeruje se da je saudijski državljanin sa antimuslimanskim uvjerenjima.

Nasuprot tome, osumnjičeni za napad u Minhenu mogao je imati proislamističku motivaciju, prema riječima tužilaca.

A osumnjičeni za napad u Manhajmu smatra se njemačkim državljaninom, bez istorije ekstremističkih sklonosti. Ono što svi oni imaju zajedničko je automobil.

U 2018. godini, sociolog i stručnjak za studije kulture Vinsent Miler i kriminalista Kit Hajvard zajednički su napisali studiju o prirodi napada automobilima kao “imitativnim” događajima.

Tvrde da ti napadi funkcionišu kao model koji drugi mogu replicirati, umjesto da imaju ideološku motivaciju.

Miler ukazuje na nedavne događaje u Kini, koji su opisani kao napadi “osvete društvu” i rezultirali su time da su počinioci dobili smrtnu kaznu.

“Ljudi koji ovo rade često su prilično ogorčeni, postoji osjećaj nepravde, osjećaj bijesa”, rekao je Miler.

Nakon takvih napada često može biti vrlo malo definitivnih dokaza o političkim ili vjerskim motivima.

“Često su to napadi koji se događaju u trenutku ili su veoma brzopleto sastavljeni oblici napada. To su veoma različiti pojedinci: neki mogu biti muslimanski radikali, neki američki desničarski aktivisti, neki ljudi imaju problema sa mentalnim zdravljem. Profil počinioca je jako teško definisati. Glavna stvar koju imaju zajedničku je sam čin”, rekao je Miler.

Paulin Pail, stručnjak za međunarodnu sigurnost u RAND Europe, bila je uključena u izvještaj iz 2022. godine za Evropsku komisiju koji istražuje načine prevencije napada automobilima.

“Pomalo je teško razumjeti koje su motivacije i da li postoji stvarni obrazac ili je to samo zbirka izolovanih događaja. Mislim da ovo nije prijetnja koja je jedinstvena za Evropu, a što se tiče psihologije, mislim da to u velikoj mjeri zavisi od vrsta motiva i političkih ciljeva koje imaju oni koji napadaju”, rekla je za DW.

Izvještaj RAND-a za Evropsku komisiju istraživao je kako bi mogao da se ograniči pristup vozilima, posebno putem sistema iznajmljivanja ili “peer-to-peer” usluga, koje su koristili osumnjičeni u nedavnom napadu u Nju Orleansu i eksploziji u Las Vegasu.

Podizanje prepreka za pristup iznajmljenim vozilima mogla bi biti korisna mjera. Sprovođenje strožih zahtjeva za identifikaciju, finansijske depozite i provjere pozadine su opcije.

Geofencing, koji stvara virtuelne granice koje omogućavaju vlastima da daljinski primjenjuju podešavanja na pametnim vozilima, mogao bi da ometa napade automobilima u budućnosti.

Međutim, da bi takve tehnologije funkcionisale, incident bi morao biti brzo identifikovan kako bi se spriječio gubitak života.

Bolje dizajnirana urbana područja mogla bi biti jedan od najjednostavnijih načina ublažavanja.

Pailova ukazuje na stvaranje odvojenih puteva i trotoara kao primjer.

“Stvari koje otežavaju pristup vozila određenim prostorima… Smatram da je to prilično interesantno kada razmišljamo o javnim prostorima i obezbjeđivanju da oni budu upotrebljivi za građane, ali i da mogu doprinijeti njihovoj sigurnosti”, rekla je Pailova.

Stubovi su jedna opcija i često se koriste u urbanim područjima, iako Pailova kaže da je efikasnost fizičkih barijera nejasna.

“Fizičke barijere mogu biti sredstva odvraćanja, ali je teško procijeniti da li je to slučaj ili će ljudi preći na neki drugi način da izvrše nasilje”, kaže Pailova.