Vrućine i požari haraju Evropom: Kontinent potpuno nespreman dočekuje klimatske promjene
25.07.2022. | 20:06Evropa nije bila spremna za ekstremne vrućine koje je doživjela ovog jula, piše Politico.
To se vidi iz broja smrtnih slučajeva od toplotnog talasa; s više od 2.000 ljudi za koje se zna da su umrli u Španiji i Portugalu, a očekuje se da će taj broj porasti nakon što se objave podaci iz Francuske, Velike Britanije, Belgije, Nizozemske te većeg dijela centralne i istočne Evrope, prenosi Index.hr.
Dodatno, kada su prošle sedmice ogromni požari počeli harati Francuskom, Španijom, Grčkom i Portugalom, umjesto da rasporedi dodatne protivpožarne avione, Evropska unija je tek počela pregovarati o njihovoj kupovini.
Ta nespremnost na velike vrućine mogla se vidjeti i u uticaju toplotnog talasa na cijelu privredu – s energetskom, saobraćajnom i tehnološkom infrastrukturom koja ima poteškoća pri funkcionisanju na temperaturama koje prelaze granicu od 40 stepeni Celzijusovih.
Klimatolozi upozoravaju već neko vrijeme
Dok su se u mnogim evropskim zemljama rušili temperaturni rekordi, klimatolozi su kazali da na ovu situaciju upozoravaju već neko vrijeme i da nije iznenađujuća. Dodali su da će zbog klimatskih promjena sve češće dolaziti do ekstremnih vrućina.
Način na koje vlade reaguju na ovako visoke temperature i mjere opreza koje uvode (ili ne) mogu odrediti koliko će ljudi umrijeti i kakve će one imati uticaje na društvo i privredu.
Na najvišem niou evropske vlade se jednostavno ne uspijevaju adekvatno pripremiti na topliju planetu. Sve zemlje EU razvile su nacionalne planove kako će se nositi s klimatskim promjenama, ali oni su često zanemareni i slabo finansirani.
Prema zakonu EU svaka država članica mora prijaviti koliko troši na takozvano prilagođavanje klimi. Politicoova analiza njihovih izvještaja pokazuje da 20 od 27 zemalja prikazuje ograničene ili nikakve pojedinosti o svojim planovima potrošnje.
“Oni to jednostavno nemaju”, rekao je Wouter Vanneuville, stručnjak za prilagođavanje klimatskim promjenama pri Evropskoj agenciji za okolinu (EEA).
Odgovor na katastrofu
Vrućina je najsmrtonosnija prirodna katastrofa u Evropi. U posljednja četiri decenije između 76.000 i 128.000 ljudi umrlo je u toplotnim talasima, pokazuju podaci EEA.
Najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama tokom proteklih decenija nije zabilježen u klasično vrućoj Španiji ili Italiji, već u Njemačkoj.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) manje od polovine od 27 zemalja EU ima planove za upravljanje zdravstvenim posljedicama ekstremnih vrućina, a od onih koje imaju, više od polovine nema dovoljno sredstava.
“Razlika između nivoa opasnosti i tempa djelovanja je skandalozna. Ne znamo kada dolazi sljedeći veliki problem i nismo spremni”, rekao je Martin Herrmann, ljekar iz Minhena i predsjednik Njemačkog saveza za zaštitu klime i zdravlja.
Neke zemlje su nakon smrtonosnog toplotnog talasa 2003. počele preduzimati određene mjere. Francuska je usvojila plan u kojem je sadržan bolji nivo upozorenja i zaštita stanovnika. Na primjer, mnoge opštine registrovale su najugroženije građane kako bi mogli stupiti u kontakt sa zdravstvenim radnicima pri dolasku toplotnog talasa.
Pet godina nakon što je njemačko ministarstvo okoline pozvalo lokalne vlasti na izradu planova za grijanje, istraživanje novina Die Zeit je pokazalo da 80 posto njemačkih okružnih nije napravilo nikakav protokol za takve situacije.
Zemlja takođe nije spremna da se uhvati u koštac sa šumskim požarima. Samo u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija u četiri dana izbilo je 11 požara.
“Vatrogasci se bore sa zamršenim birokratskim sistemom. Komandiri brigada moraju da zatraže protuivpožarne helikoptere od lokalnog komandnog centra koji to mora da zatraži od regionalne vlade, a koja to mora da zatraži od saveznog ministarstva unutrašnjih poslova koje zatim provjerava ima li dostupnih pilota”, rekao je Ulrich Cimolino iz Njemačke vatrogasne udruge.
“U najboljem slučaju, ovaj proces traje jedan do dva sata. Ali neke države zahtijevaju ispunjavanje obrazaca dok se požar širi; što znači da se na odobrenje može čekati i po više sati”, dodao je.
U Grčkoj je na primjer situacija drugačija. Vlasti su ove sedmice u roku od 26 minuta nakon izbijanja požara u regiji Atene poslale 15 aviona.
Ekonomske posljedice
Prilagođavanje visokim temperaturama ima i ekonomski aspekt. U mnogim je dijelovima Evrope toplotni talas doveo je do kvarova na ključnim infrastrukturama.
Aerodrom Luton u Londonu morao je da obustavi letove nakon što je vrućina oštetila pistu. Bio je zatvoren i veći dio željezničkog sistema Ujedinjenog Kraljevstva. U Amsterdamu su krenuli s prskanjem mostova kako bi ostali u funkciji, dok su u Italiji zbog požara zatvorili auto-puteve i željezničke linije koje povezuju Trst s ostatkom zemlje.
U Francuskoj i Belgiji nuklearne elektrane zaustavile su ili smanjile rad jer je rashladna voda postala pretopla. Čak ni kibernetski prostor nije bio imun na vrućinu. I Google i Oracle imali su kvarove na rashladnim jedinicama zbog visokih temperatura.
Podatkovne centre u Evropi, koji pokreću sve vrste aktivnosti na webu, teško je održati hladnima. To je jedan od razloga zašto su podatkovni centri nekih od najvećih tehnoloških kompanija smješteni na sjevernom podneblju i uglavnom uz izvore vode koja se može koristiti za hlađenje servera.
Ali s obzirom na to da velike vrućine stižu i u ta područja, što ponekad prati i suša, operateri podatkovnih centara imaju sve zahtjevniji posao; moraju se pobrinuti za to da su njihove jedinice za vodeno hlađenje prilagođene sve toplijoj budućnosti, dok istovremeno voda postaje sve oskudnija roba.
Visoku cijenu će imati i prilagođavanje infrastrukture u gradovima. Većina domova u sjevernoj Evropi izgrađena je tako da zadržava toplotu, a ne da je smanjuje, i obično nema klimatizacijske jedinice; što znači da bi uskoro moglo doći do masovnih renovacija.
Na primjer, stambeni prostori u Španiji su otprilike četiri puta više klimatizovani nego u Francuskoj. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji klima-uređaje ima samo od jedan do pet posto domova.
Do promjene će morati doći i na gradskom nivou. Svladavanje toplije budućnosti značiće sadnju drveća, prilagođavanje građevinskih propisa i ulaganje u materijale koji mogu podnijeti vrućinu i hladnoću.
Promjena načina razmišljanja
Čak i dok su meteorološke agencije izdavale sve oštrija upozorenja o opasnosti po život koju predstavljaju rekordne vrućine, mnogi Evropljani su pakovali svoje roštilje i losione za sunčanje, spremni za ljetnu zabavu.
“Za većinu ljudi je vrućina podnošljiva. Neki britanski mediji ismijavali su činjenicu da su stariji ljudi i oni sa zdravstvenim problemima u većem riziku za vrijeme toplotnog talasa”, rekao je Maarten van Aalst, direktor klimatskog centra Crvenog krsta i član naučnog savjetodavnog odbora EU za klimatske promjene.
“Možemo se smijati tome da lijep dan na plaži može biti opasan. Ali do toga stvarno može doći”, dodao je.
U Njemačkoj čak ni institucije odgovorne za ranjive osobe, poput staračkih domova i vrtića, često ne tretiraju visoke temperature kao prijetnju. Ove sedmice su u Bavarskoj, gdje nijedna lokalna uprava nije izradila akcijski plan za toplotni talas, škole na 36 stepeni Celzijusovih i dalje održavale sportska takmičenja.
