Zbližavanje Kine i Rusije postalo prijetnja i za NATO

17.10.2021. | 19:44

Zbližavanje Kine i Rusije, kao i jačanje Pekinga ugrožavaju Severoatlansku alijansu, izjavio je generalni sekretar bloka Jens Stoltenberg na Parlamentarnoj skupštini NATO u Lisabonu.

Prema njegovim riječima, Alijansa ne može da ne reaguje na to kako „uspon Kine“ utiče na njenu bezbjednost. Stručnjaci primećuju da Stoltenberg pokušava da evropskim zemljama „proda“ američki pravac suzbijanja ekonomskog neprijatelja -Kinu.

Uskoro će kineska ekonomija biti najveća u svijetu. Zemlja je vodeća u mnogim oblastima naprednih i subverzivnih tehnologija, značajno investira u razvoj nuklearnog potencijala i sve više sarađuje sa Rusijom – uzimajući sve ovo u obzir, NATO ne može da ignoriše uticaj uspona Kine na njegovu bezbjednost, upozorava Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, jačanje pozicija Moskve i Pekinga potvrđuje da je potreba za transatlantskim jedinstvom trenutno veća nego ikad od završetka Hladnog rata, budući da nijedna zemlja ne može sama da odgovori na izazove s kojima se suočava NATO.

„Rusija snosi odgovornost za agresivne akcije protiv susjednih zemalja, aktivno povećavanje vojnih snaga od Barencovog do Sredozemnog mora i pokušaje miješanja u naše demokratske procese. Kina aktivno koristi svoju moć da utiče na druge zemlje i kontroliše svoj narod. Istovremeno, Kina nam se približava u Africi, na Arktiku, u sajber prostoru, ali i ulaže u za nas kritičnu važnu infrastrukturu: kako u mreže pete generacije, tako i u pomorske i vazdušne luke“, rekao je Stoltenberg.

“Podrazumijeva se da je uspon Kine bitan za našu bezbjednost. To se ne može poreći. Vidimo kako Kina pokušava da kontroliše kritično važnu infrastrukturu, vidimo je u sajber svijetu, u Africi , a tu je i pitanje slobode plovidbe“, izjavio je Stoltenberg.

Rusko-kineski problem

Generalni sekretar NATO je posljednjih mjeseci više puta upozoravao da su akcije Rusije i Kine „izazovi“ za Alijansu . U martu 2021.godine Stoltenberg je učestvovao na događaju na kome je predstavljen godišnji izvještaj o aktivnostima bloka za 2020.godinu, gdje je među izazovima naveo „odlučno“ ponašanje Moskve i jačanje Pekinga.

U junu, pred samita lidera zemalja bloka, Stoltenberg je izjavio da će se učesnici sastanka dogovoriti oko zajedničkog stava o Kini. On je optužio Peking da ne dijeli evroatlanske vrijednosti, ugnjetava manjine i koristi modernu tehnologiju da špijunira građane. Dodao je da Alijansa nema namjeru da započinje hladni rat protiv Kine i da je spremna da sarađuje sa Kinom u pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući kontrolu naoružanja.

Peking dosljedno kritikuje ovakav stav Saveza, opisujući ga kao povratak u prošlost i vrijeme Hladnog rata. Kina je u septembru čak uložila protest zbog naduvavanja priče o „kineskoj nuklearnoj prijetnji“. Kako je poručeno iz Pekinga, Kina vodi odbrambenu strategiju u ovoj oblasti i „održava svoj nuklearni arsenal na minimalno neophodnom nivou“. Istaknuto je i da Kina ni pod kojim okolnostima neće prva upotrijebiti nuklearno oružje i da ga neće koristiti protiv država koje nemaju strateško oružje.

„Ako je NATO zaista zabrinut zbog kontrole naoružanja, onda bi Alijansa trebala da odustane od razmišljanja iz vremena Hladnog rata i ublaži politiku kakvu trenutno vodi“, izjavio je Vang Venbin, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

U junu 2021.godine specijalni predstavnik kineske vlade za evroazijska pitanja Li Hui naglasio je da Kina i Rusija brane porijedak zasnovan na principima medjunarodnog prava.

„Uvjeren sam da će NR Kina i Rusija nastaviti da daju primjer prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa između velikih sila, koje predstavljaju štab globalne stabilnosti“, izjavio je Li Hui.

NATO se plaši da će izgubiti na značaju

Eksperti smatraju da Stoltenberg svojom antikineskom retorikom želi da demonstrira koliko je Alijansa korisna Vašingtonu i skreću pažnju na sledeću Stoltenbergovu poruku u Parlamentarskoj skupštini NATO: „Za Evropu je očigledno da se moramo držati sa Sjevernom Amerikom.“

„Možda vam Nensi Pelosi i drugi američki zvaničnici mogu reći da u SAD raste podrška za NATO. Postoji vrlo snažna podrška iz obje stranke, po mom mišljenju, ne samo zbog činjenice da razumiju da je s jačanjem Kine i rastom konkurencije u svijetu veoma dobro imati prijatelje. SAD imaju 29 prijatelja i saveznika u NATO-u sa čime se ne može pohvaliti nijedna druga velika sila“, izjavio je generalni sekretar Alijanse.

Ova Stoltenbergova izjava je signal da će NATO nastaviti da prati pravac kojim idu SAD, naglasio je u razgovoru za RT Sergej Sudakov, dopisni član Akademije vojnih nauka.
Istovremeno, prema njegovim riječima, za SAD Kina je trenutno „najrelevantniji“ protivnik .

„Zbog toga će NATO članice sada da se fokusiraju na zajedničkog neprijatelja kog su stvarali dugi niz godina. Na kraju krajeva, sve ovo vrijeme NATO blok je bio fokusiran samo na strašnu buduću „agresiju“ Rusije. I tek sada shvata da je Kina veoma ozbiljan ekonomski igrač koji je naučio da se brani“, naglasio je ekspert.

Politolog Aleksandar Asafov smatra da Stoltenberg ispunujava zadatak SAD i pokušava da „proda“ zemljama NATO-a „dvostruku prijetnju“ u obliku Rusije i Kine koje se zbližavaju jedna sa drugom.

„ U ovom slučaju, zadatak SAD je da „proda“ ovu prijetnju zemljama Alijanse i da uništi ekonomske veze Kine sa zemljama EU. U te svrhe stvara se mitska prijetnja strašne Kine zajedno sa Rusijom. Ovo je proces obuzdavanja Kine što je jedan od glavnih ciljeva postojanja NATO“, naglašava sagovornik.

„Da bi se kupovalo oružje mora da postoji neki neprijatelj. A dok je sa Rusijom već sve jasno, imidž Kine kao neprijatelja Evrope zahtijeva konsolidaciju ne samo od strane američkih zvaničnika, već i zvaničnika NATO. Stoltenberg smatra da je Kina njihov novi neprijatelj i da se moraju boriti protiv nje“, objašnjava eskspert.

On ovo vidi kao konsolidaciju ideja SAD, a ne evropskih. Evropske zemlje, baren neke od njih, mirno bi sarađivale sa Kinom, kao što su ranije sarađivale sa Iranom. Ali u ovom slučaju ne mogu da protivrječe ni Amerikancima ni šefovima NATO, zaključuje Asafov, navodi “Sputnik“.