
Želi da ubrza jednu stvar: Tramp vraća zakon iz 18. vijeka
18.03.2025. | 21:44Organizacija Tren de Aragua nalazi se na nišanu američkog predsjednika Donalda Trampa koji želi da ukloni strane kriminalce iz SAD i tako ispuni svoje obećanje da će izvršiti masovne deportacije ilegalnih imigranata.
Tramp se u subotu pozvao na Zakon o vanzemaljskim neprijateljima iz 18. vijeka kada je optužio Tren de Araguu da je “izvršio, pokušao i prijetio invaziju predatorskog upada na teritoriju Sjedinjenih Država”.
Naime, stotine članova venecuelanske bande Tren de Aragua deportovano je iz Amerike u Salvador.
Tramp se u tom slučaju pozvao na Akt iz 1798. koji dozvoljava deportacije pripadnika neprijateljskog naroda bez saslušanja, a prije toga je upotrijebljen tri puta: tokom rata 1812, kao i u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
On je rekao da je ta banda bila angažovana u “neregularnom ratu” protiv SAD po nalogu predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, piše BBC.
Ubrzo nakon što je preuzeo dužnost u januaru, Tramp je takođe proglasio Tren de Araguu stranom terorističkom organizacijom, svrstavajući tu grupu u istu kategoriju kao Islamska država i Boko Haram.
U Teksasu, Floridi, Njujorku i Ilinoisu, navodni članovi Tren de Arague uhapšeni su posljednjih mjeseci i optuženi za najteže zločine – od ubistva do otmice.
Prošlog ljeta NBC News je izvijestio da je Ministarstvo za domovinu procijenilo da je 600 venecuelanskih migranata u SAD imalo veze sa bandom, a za 100 se vjeruje da su članovi.
Od 2023. godine u SAD je živjelo 770.000 Venecuelanaca, što predstavlja nešto manje od dva odsto svih imigranata u okrugu, prema Institutu za migracionu politiku. Većini je američka vlada dala zaštićeni status.
Carina i granična zaštita izvještavaju da su 2024. godine na granici naišli na 313.500 venecuelanskih migranata.
U septembru 2023. venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro poslao je 11.000 vojnika da upadnu u zatvor Tokoron u sjevernoj državi Aragva. Ali oni nisu poslati da uguše nerede. Vojnici su vraćali kontrolu nad zatvorom od moćne bande koja ga je pretvorila u odmaralište sa zoološkim vrtom, restoranima, noćnim klubom, kladionicom i bazenom. Ali šef bande Hektor Gerero Flores je pobjegao.
Tren de Aragua je prvobitno bila zatvorska banda koju je Hektor Gerero Flores pretvorio u “transnacionalnu kriminalnu organizaciju”, prema američkom Stejt departmentu, koji nudi nagradu od pet miliona dolara za informacije koje bi mogle dovesti do njegovog hapšenja.
Gerero je bio u Tokoronu i van njega više od decenije. Pobjegao je 2012. podmitivši čuvara, a zatim je ponovo uhapšen 2013. godine. Po povratku je zatvor pretvorio u rekreativni kompleks.
Tada je proširio uticaj bande daleko izvan kapija zatvora, zauzevši kontrolu nad rudnicima zlata u državi Bolivar, koridorima droge na obali Kariba i tajnim graničnim prelazima između Venecuele i Kolumbije, prema američkom Stejt departmentu.
Ime bande prevodi se kao “Voz Aragua”, a možda potiče od sindikata željezničara.
Luis Izkiel, profesor kriminologije na Centralnom univerzitetu Venecuele, rekao je za BBC da sindikat kontroliše dio željezničke pruge koji je prelazio Aragvu i da će iznuđivati izvođače radova i prodavati poslove na gradilištima, prenosi Telegraf.
Tren de Aragva se pod vođstvom Gerera Floresa proširio na Kolumbiju, Ekvador, Peru i Čile i diverzifikovao se od iznuđivanja migranata u trgovinu seksom, ubistvo po ugovoru i otmicu.
Prema većini izvještaja, Tren de Aragua se proširio iz Venecuele kada je zemlja ušla u humanitarnu i ekonomsku vanrednu situaciju 2014. godine koja je učinila kriminal manje profitabilnim, a sada se vjeruje da ima “filijale” u osam drugih zemalja, uključujući SAD.
Rona Riskez, novinarka koja je napisala knjigu o grupi, procijenila je prošle godine da organizacija ima 5.000 članova i godišnji profit između 10 i 15 miliona dolara. Drugi procjenjuju njeno članstvo na otprilike polovinu te brojke.
Tužilac u Čileu nazvao je Tren de Aragua “brutalnom organizacijom” koja koristi ubistvo i mučenje da bi ostvarila svoje ciljeve.
Iako je manji ili manje bogat od drugih kriminalnih grupa u Latinskoj Americi, Tren de Aragua se često poredi sa ultranasilnom bandom MS-13 iz Salvadora.
Pripadnici Tren de Arague optuženi su da su se obukli u čileanske policajce, a zatim oteli venecuelanskog opozicionog vojnog oficira Ronalda Ojedu, čije je tijelo pronađeno zakopano u Santjagu, u Čileu, u martu 2024.
Američko ministarstvo finansija, pod tadašnjim predsjednikom Džozefom Bajdenom, sankcionisalo je Tren de Araguu prošlog ljeta, rekavši da je ta banda umiješana u trgovinu ljudima preko američke granice.