Svijet

Žestok otpor Evrope Sjedinjenim Državama

19.08.2020. | 23:30

Amerikanci mogu da prijete Njemačkoj, ali pogotovo sad u vrijeme američke predizborne kampanje, prijetnje ne mogu da spriječe izgradnju gasovoda „Sjeverni tok 2”, smatraju sagovornici “Sputnika”, ocijenivši, međutim, da će za političku scenu biti interesantno to što Berlin prvi put pokazuje otpor Americi i to žestok.

Na konstantne američke prijetnje pošto je američki Stejt department gasovod „Sjeverni tok 2“ uključio u projekte kojima mogu da budu uvedene sankcije, premijerka njemačke pokrajine Meklenburg – Zapadna Pomeranija, Manuela Švezig, izjavila je da Evropa treba jasno da stavi do znanja Americi da su prijetnje sankcijama zbog izgradnje gasovoda „Sjeverni tok 2“ – neprihvatljive.

Žestok otpor Nijemaca, prijete Americi sudovima i Ujedinjnim nacijama

Prethodno je u njemačkom Bundestagu saopšteno da zbog američkih prijetnji sankcijama razmatraju mogućnost podnošenja tužbi raznim sudovima, ali i obraćanja Ujedinjenim nacijama, jer je u pitanju prijetnja suverenoj državi i predstavlja kršenje njenih prava. Američka prijetnja, kako je ocijenjeno, ne odnosi se samo na kompanije, nego i na vladine institucije koje su odobrile realizaciju projekta.

Aleksandar Gajić sa Instituta za evropske studije smatra da je Švezingova u svojoj izjavi u stvari bila portparol njemačke kancelarke Angele Merkel.

Očigledno je da je došlo vrijeme protivljenju tom ograničenom suverenitetu kako Amerikanci još od kraja Drugog svcetskog rata tretiraju zapadnoevropske države, naviknuti da one bezuslovno zadovoljavaju njihove interese i izlaze u susret svakom zahtjevu i pritisku Amerikanaca, kaže sagovornik Sputnika.

Nema više bezuslovnog slušanja Amerike

Prilike u međunarodnim odnosima u posthladnoratovskoj eri, sa jačanjem multipolarizma, su se, kako napominje, znatno promijenile i evropske države, naročito one moćnije, neće više bezuslovno da slijede SAD u slučaju kada im se interesi ne poklapaju. A Njemačka ovdje ima jasan interes da bude završen „Sjeverni tok 2“ koji će joj obezbijediti energetsku stabilnost.

Gajić smatra da će na relaciji Vašington – Berlin i dalje sijevati varnice, ali ne više od toga, s obzirom na to da je Amerika u kampanji za izbor predsenika države, pa njeni akteri neće ići toliko daleko da bi to imalo dimenzije sankcija usmjerenih ka drugoj državi članici UN.

On podseća da su prijetnje završetku „Sjevernog toka 2“ i Njemačkoj usmjerene od aktuelne američke administracije Donalda Trampa i naftaškog lobija, dok se „duboka država“, globalisti koji su bliži Nijemcima, nisu oglašavali i tome pridružili iako sigurno i oni nerado gledaju na taj gasovod.

Još je, kaže pitanje, kako će to da izvagaju, hoće li podržati Trampa i tako mu podići ugled u medijskim očima, ili će da žrtvuju cijelu priču oko „Sjevernog toka 2“ da ne bi podržali Trampa usred predsjedničke kampanje.

„U skladu sa tim će i domet američkog pritiska na Njemačku biti ograničen. Ja ne očekujem da će taj demokratsko-liberalni globalistički blok na bilo koji način podržati bilo kakve namjere Trampa na spoljnopolitičkoj aktivnosti, pa tako i povodom Sjevernog toka 2, tako da mislim da će se sve završiti na nekim malo ozbiljnijim prijetnjama i medijskim varnicama“, mišljenje je sagovornika “Sputnika“.

Sjeverni tok 2 će biti završen, uprkos prijetnjama

On ne dovodi u sumnju završetak gasovoda, podsećajući da projekat već kasni u nekoj mjeri zato što su se neke firme zbog finansijskih prijetnji povukle iz posla na polaganju cijevi, pa je Rusija tu dopremila druge cevopolgače.

„To je sve prevaziđeno i mislim da će u nekom doglednom vremenu, sa zakašnjenjem, cijevi biti položene i da će taj projekat na kraju biti finiširan kao što je i prva linija Sjevernog toka bila završena. U nekom ozbiljnijem političkom smislu Amerika sem da novčano kažnjava firme koje učestvuju u izgradnji Sjevernog toka, neće moći da preduzme neke druge efektivne mjere“, zaključio je Gajić.

Za nekadašnjeg dopisnika „Politike“ iz Njemačke, Miroslava Stojanovića, teško je i pomisliti da bi Berlin digao ruke od tog projekta u koji je do sada uloženo oko 10 milijardi evra, koji se nalazi u završnoj fazi pošto je ostalo da se polože cijevi gasovoda na potezu manjem od 200 kilometara na maršruti koja je duga više od hiljadu kilometara. Njemačka privreda je, kako napominje, veoma zavisna od ruskog gasa i energenata, što ne može da nadomjesti veoma skup američki tečni gas.

„Nijemci se žestoko opiru, sada žešće nego ranije. Njemačka počinje da pokazuje otpor koji dugo nije pokazivala tako organizovano i moglo bi se reći hrabro i pokušava da animira i ostale Evropljane da ustanu protiv kaznene ekspedicije – američkih sankcija“, kaže Stojanović za Sputnik.

I Amerikanci imaju adute

On, međutim, dodaje da je pitanje koliko će taj otpor Americi biti jak, jer Amerikanci, po njegovoj ocjeni, imaju u rukama adute zato što bi zavođenje sankcija firmama koje posluju na američkom tržištu za njih bilo fatalno. Neke firme su već napustile „Sjeverni tok 2“, neke se kolebaju jer računaju da je taj projekat pri pri kraju i da će, ako ne odustanu, dugoročno gubiti poslove na američkom tržištu.

Stojanović smatra da Njemačka neće mnogo postići ni traženjem rješenja u okviru Ujedinjenih nacija.

„Oni pomišljaju da to iznesu pred Savjet bezbjednosti, ali je to put koji ne donosi veliki uspjeh jer tamo Amerika ima pravo veta, ali je to za političku scenu interesantno zato što se prvi put pokazuje neka vrsta žilavijeg otpora Americi“, ocjena je našeg sagovornika.

Njemačka bi mogla da uvede nešto rigoroznije sankcije američkim proizvodima koji se plasiraju na njenom i evropskom tržištu, ali to je, kaže on, uvijek mač sa dvije oštrice. On objašnjava da Njemačka u velikoj mjeri zavisi od američkog tržišta koje je poslije kineskog ono za nju najvažnije. Pogotovo joj je važan izvoz automobila i na američkom tlu je izgradila više fabrika automobila, što su sve ograničenja koja joj ne daju mnogo manevarskog prostora da pokaže mišiće, slikovit je Stojanović.

Dići ruke od gasovoda ravno predaji

Na pitanje kako bi najnoviji rat SAD i Njemačke mogao da bude završen, on smatra da će do nekog dogovora ipak doći.

„Završiće se tako što će Njemačka pokušati da napravi neku vrstu kompromisa. Čeka se, naravno i rasplet, ko će u novembru ući u Bijelu kuću, a ta vrsta kompromisa bi mogla da bude da Njemačka kupi jedan dio američkih energenata bez obzira na njihovu cijenu, da bi malo ublažila tu oštricu, ali svakako neće odustati od završetka Sjevernog toka 2“, smatra ovaj spoljnopolitički komentator.
Odustajanje bi, po njegovoj ocijeni, za Njemačku bilo fatalno iz više razloga, ne samo zbog uloženog novca koji je ogroman, nego i zbog toga što njena privreda ne bi mogla da nadoknadi količinu energenata koji su joj potrebni. Zato ne dovodi u sumnju završetak „Sjevernog toka 2”.

„To će biti, vjerovatno, malo odloženo zato što tempo nije onakav kakav je bio jedno vrijeme, ali Rusi u vodama Baltika već imaju brod koji posao može da obavi do kraja. Biće usporeno i neće biti u rokovima koji su inače bili predviđeni, ali će se završiti. Odviše je to važan i skup projekat ne samo u ekonomskom, nego i u političkom smislu, jer sada da dignu ruke od toga to bi bilo ravno predaji“, zaključio je Stojanović.