Da li će avioni početi da padaju kad se aktivira 5G

30.01.2022. | 21:16

Vazduhoplovne kompanije, agencije i stručnjaci posljednjih dana sve glasnije upozoravaju da bi uvođenje 5G mreža u blizini avio-luka moglo uzrokovati smetnje u funkcionisanju vazduhoplovnih uređaja, poremećaje u saobraćaju, pa čak vazduhoplovne nesreće.

Stručnjaci iz telekomunikacijskih kompanija i američke Federalne komisije za komunikacije tvrde da su takva upozorenja predimezionirana i da nema nikakve ozbiljnije opasnosti.

Uticaj 5G mreže na visinomere i druge uređaje

Problem je u tome što 5G mreže emituju elektromagnetne talase koji su po frekvencijama vrlo slični onima koji se koriste u visinomerima vazduhoplova. Radijski, odnosno radarski visinomer pomoću elektromagnetnih talasa koji se odbijaju od tla ili objekata može određivati visinu na kojoj se nalazi vazduhoplov ili udaljenost od nekog objekta.

To pilotima, ali i automatskim sistemima, omogućava sigurnije i udobnije slijetanje i polijetanje i izbjegavanje sudara, naročito u uslovima kada vidljivost nije dobra. Rade na frekvencijama od 4.2 do 4.4 GHz, a njihove podatke koriste brojni sistemi vazduhoplova. Kada se letjelica nalazi na visini ispod 760 metara, podaci počinju da se prikazuju i pilotima.

Bilo kakvi promašaji ili prekidi u njihovom radu mogu dovesti do incidenata s katastrofalnim ishodom. Oni takođe imaju važnu ulogu u tome kako posada koja upravlja vazduhoplovom percipira situaciju. Njihove podatke koriste i automatski sistemi za navođenje i automatski pilot, a služe i za kontrolu prikaza informacija iz drugih sistema, kao što su prediktivno pomjeranje vjetra, sistem za upozoravanje o približavanju prepreci itd.

Vazduhoplovi mogu oštetiti i satelitske navigacijske sisteme

Vazduhoplovi imaju i visinomere koji mjere nadmorsku visinu mjerenjem vazdušnog pritiska, a s korekcijom prema pritisku vazduha na uzletištu ili sletištu, koju javlja meteorološka služba, mogu mjeriti i relativnu visinu nad tlom.
Barometarski visinomeri u novim generacijama aviona su vrlo precizni, no kako je za automatsko slijetanje bitno imati jako precizan podatak o visini, koriste se radio-visinomeri koji između ostalog nisu osjetljivi na promjenu pritiska do koje može doći i prilikom slijetanja, prenosi Indeks.

Vazduhoplovi mogu koristiti i satelitske navigacijske sisteme, npr. GPS, Galileo i Glonas, koji omogućuju veliku preciznost određivanja položaja uključujući i visinu te koriste frekvencije koje sistemi 5G ne ometaju.

„Ometanje mjerenja radio-visinomera između ostalog onemogućava slijetanje pri smanjenoj vidljivosti, kada to za nas obavlja automatski pilot. Mi to ne možemo, jer pilot za ručno slijetanje mora imati vizualne reference, a to u magli nije moguće. Rad autopilota vezan je za pravilan rad radio-visinomera. Bez njega automatsko slijetanje nije moguće, a u slučaju da šalje pogrešne informacije, moguće je da dođe i do katastrofe“, kaže hrvatski kapetan „Erbasa 355“ Zoran Drljača.

Američki tele-operateri zakupili su problematične frekvencije

U SAD su telekomunikacijske kompanije AT T i „Verajzon“ državi na aukciji 2021. ukupno dale 82 milijarde dolara za zakup pojasa frekvencija od 3.7 do 3.98 GHz. Budući da su te frekvencije vrlo blizu frekvencijama na kojima rade radarski visinomeri, vazduhoplovni stručnjaci strahuju da bi 5G mreža mogla interferirati s uređajima vazduhoplova.

Tele-operaterima je bilo važno da zakupe što je moguće više frekvencije jer više frekvencije osiguravaju veći kvalitet prenosa signala.

Izvršni direktor „Junajted erlajnsa“ Skot Kirbi upozorio je u decembru da će direktive Američke Savezne uprave za vazduhoplovstvo za 5G onemogućiti korišćenje visinomera u četrdesetak velikih vazdušnih luka u SAD.

Zašto ovi problemi nisu ranije riješeni?

Spor između vazduhoplovstva i teleoperatera u SAD traje već godinama, međutim posljednjih je dana okupirao naslovnice jer je započeto aktiviranje 5G sistema. Neki aerodromi zatražili su da se 5G sistemima zabrani rad u krugu od dvije milje. Teleoperateri AT T i Verizon pristali su privremeno na taj zahtjev. To bi trebalo da riješi mnoge od navedenih sigurnosnih problema, no ovo rješenje nije održivo na duge staze.
Ključ spora je u tome što ni vazduhoplovne kompanije niti tele-operateri ne žele na sebe da prihvate odgovornost da nešto promjene. Naime, tele-operateri su uložili silne milijarde dolara za zakup frekvencija, a vazduhoplovne kompanije bi zamjena spornih visinomera sigurnima takođe koštala milijarde.

Evropa nema probleme kao SAD

Evropa je ispred SAD u uvođenju 5G mreže. Kako Indeks navodi, kompanije i tele-operateri koji uvode 5G u EU su radili prema protokolima koji oko vazdušnih luka određuju tampon-zone u kojima odašiljači rade na nižoj snazi. Ti protokoli takođe uređuju zaštitni pojas frekvencija u kojima 5G ne bi trebao da radi i u kojima visinomeri ne bi trebalo da rade.

EU je 2019. odobrila frekvencije za 5G niže od onih u SAD u rasponu od 3.4 do 3.8 GHz. Agencija EU za sigurnost vazdušnog prometa EASA saopštila je 17. decembra 2021. da je problem interferencije 5G uređaja i onih u vazduhoplovima specifičan za američki vazdušni prostor. U Evropi do sada nije identifikovan rizik opasne interferencije, poručili su u saopštenju.

Ali američki problemi, dok god se ne riješe, odražavaće se i na vazduhoplovne kompanije iz drugih dijelova svijeta koje imaju letove za SAD. Neke poput „Er Indije“ i „Emirata“ posljednjih su dana otkazivale dio svojih letova.