Evropa stvara vlastiti digitalni svijet Gaia-X

03.11.2021. | 22:29

U našem sve više digitalnom svijetu se stvaraju pravi okeani podataka, ali nad tim informacijama uglavnom gazduju američki digitalni koncerni. To je opasno – iz više razloga i zato se stvara Gaia-X.

Google-Datenzentrum

Količina nula i jedinica digitalnog svijeta je već sad gotovo nezamisliva, a svakim prodorom nove tehnologije postaje još veća. I u ovoj pandemiji su video-konferencije postale same po sebi razumljive, a samo jedna konferencija više učesnika u razmjerno pristojnom kvalitetu slike stvara više “znakova” nego što ih je u jednoj javnoj knjižnici solidne veličine. A neće se ostati samo na slici i zvuku, dolazi virtuelna stvarnost, “pametne” mašine i vozila koji će u sekundi razmjenjivati više informacija nego što smo mislili da će nama trebati do kraja života.

I tu dolazimo do problema koji ne završava samo kod brzine prenosa, nego kuda će te informacije fizički teći i biti smještene? Bilo da je riječ o “oblaku” ili već o samom transferu, u pravilu to ide preko poslužitelja velikih američkih digitalnih kompanija koje trenutno dominiraju u digitalnom svijetu – a u njega se sve više guraju i kineske firme.

Već i to je razlog mnogim evropskim firmama da zaobilaze takve virtuelne servere u širokom krugu jer zapravo nema načina da će njihovi povjerljivi dokumenti zaista ostati samo za njihove oči. U SAD postoji i zakon koji digitalne koncerne prisiljava da stave na uvid podatke tamošnjim tajnim i ne tako tajnim službama, a strane firme nemaju zaštitu ni američkih sudova. Ali to znači i da evropske firme zaostaju za sve bržim razvojem u informatici.

Jedino rješenje je vlastito rješenje: Gaia-X

Rješenje je jedino moguće: Evropljani tu moraju sami stvoriti vlastiti digitalni svijet. To je Gaia-X, projekt koji su podstakle Njemačka i Francuska još 2019. i kojem se u međuvremenu priključilo oko 270 firmi. Gaia-X nije tek nekakav “evropski oblak” gdje će neko moći sačuvati svoje fotografije s godišnjeg, to je kud i kamo više od toga. U tom projektu se formiraju standardi kako će informacije uopšte biti sačuvane i svaki informatičar odlično zna koliko je to važno. Ujednačeni protokol je od presudne važnosti da bi računari “razgovarali” – i tu još vlada veliki haos ili te standarde i Evropljanima diktira neko izvana.

Stariji kompjuteraši će se sjetiti kolika je bila muka već računare natjerati samo da pišu i pamte “čžš” – zbog američkog standarda ASCII, a još uvijek je mnoštvo baza podataka koje su nedostupne jer su podaci sačuvani po vlastitim i davnim pravilima. U realnom svijetu, to je otprilike kao da pokušate glinenu tablicu s klinastim pismom ili egipatski papirus uvrstiti u registrator. A u dobu kad će automobili dobijati informacije kuda i kako da voze neće biti mjesta za nikakve nesporazume, prenose “Nezavisne novine“.

Nije tek oblak, nego čitav standard

Drugim riječima, kako objašnjava Andreas Weiss iz Udruženja informatičkeprivrede, Gaia-X će postati sistem koji će orkestrirati čitav niz sistema, a tek jedan dio će biti brojni “oblaci” koji će onda naravno i pratiti evropske propise o povjerljivosti ličnih podataka. To je izuzetno važno pitanje ne samo kod ličnih, nego i poslovnih informacija. Tu nije samo riječ o mogućoj krađi evropske tehnologije nego bi moglo biti previše rizično podatke poslati u neku državu s kojom bi možda u neko vrijeme moglo biti i ozbiljnijih problema.

Niti tu nije kraj razlozima, zašto se stvara Gaia-X: ona bi trebala biti garancija da će neko razmjerno jednostavno preseliti svoje podatke s jednog servera na drugi. Već danas i evropske firme na “oblacima” Googlea, Microsofta, Palantira ili Salesforcea imaju ne tek giga- i terabajte, nego peta- i ubrzo egzabajte podataka i golema je muka ako već i pomisle promijeniti server i preseliti podatke. U pravilu to graniči s nemogućim, nego moraju i dalje plaćati nadoknadu kod firme gdje su počeli – bez obzira koliko to bilo skupo. Kod Gaia-X bi to moralo ići bez poteškoća, što bi podstaklo i konkurenciju u tom digitalnom svijetu.

Jeste li čuli za Gaia-X

Jer digitalni i svijet informacija je već postao svijet u kojem se okreće veliki novac – a kako je više podataka, tako će i iznosi biti još veći. I Evropska komisija procjenjuje da će se iznos koji se troši u tom upravljanju podacima već do 2025. utrostručiti i dostići oko 830 milijardi evra.

Kod svih prednosti Gaie-X ostaje pitanje, zašto ona već sad nije postala standard? Nije, jer su dvije godine ipak veoma malo vremena za toliko posla, a problem je i što je samo šest odsto od 500 njemačkih firmi koje su učestvovale u anketi Instituta njemačke privrede uopšte čulo da se tako nešto sprema. A radi se na tome širom Evropske unije: prošle godine je osnovana i nevladina organizacija koja organizuje razvoj i koordiniše rješenja problema koji se pojavljuju. U nekim državama su osnovana i takozvana “čvorišta” Gaia-X koja su spona informatičara i firmi koje zanima uključiti se u taj svijet, ali i koje imaju svoje želje i prohtjeve.

Ne samo to: u projekt Gaia-X su se veoma rado uključili i digitalni giganti ne samo SAD, nego i kineski Huawei ili Alibaba. Boris Otto, direktor Fraunhoferovog instituta za software i sistemsku tehniku (ISST) i privremeni vođa Udruženja Gaia-X u tome ne vidi nikakav problem: “Mi se tu u Evropi ne želimo odcijepiti od svijeta, nego puštamo da svako učestvuje ko je spreman držati se pravila igre koja mi postavljamo.”

A to je za Evropu u digitalnom svijetu nešto posve novo.