Jezera na južnom polu Marsa su izgleda nešto sasvim drugo

03.10.2022. | 22:39

Naučnici su do sada mislili da se ispod južne polarne ledene kape Marsa kriju jezera tečne vode, ali izgleda da se može dogoditi da se radi o geološkim slojevima običnih stijena.

Nova analiza je otkrila da je radarski signal koji je dao izrazito blistavu sliku, a koju su naučnici protumačili kao zalihe podzemne vode na Crvenoj planeti, takođe mogao nastati zbog geoloških slojeva. Ni ovaj zaključak još uvijek nije potvrđen, ali ukazuje na potrebu da se obezbijede jači dokazi prije nego što bi se sa sigurnošću moglo da utvrdi šta se tamo krije.

„Ovdje smo ukazali na to da se slične refleksije mogu generisati kao prirodni rezultat interferencije tankog sloja, bez postojanja bilo kakve tečne vode ili nekih drugih rijetkih materijala“, piše tim istraživača na čelu sa astronomom Danom Laličem sa Univerziteta Kornel u novom radu, kako prenosi Sajens alert.

„Ovaj rezultat, u kombinaciji sa drugim nedavnim radovima, dovodi u pitanje izvjesnost pronalaženja tečne vode ispod južnog polarnog sloja leda“, dodaje se u radu.

Neobičan signal je prvi put otkriven prije nekoliko godina, u radarskim podacima koje je prikupila satelitska sonda „Mars Ekspres“ Evropske svemirske agencije. Tamo, zakopan ispod marsovske južne polarne ledene kape, naučnici su uočili komadić materijala neobične refleksije.

Naknadna istraživanja otkrila su još takvih jako sjajnih predjela, što ukazuje da šta god da je bilo u pitanju, nije se radilo o jedinstvenoj pojavi.

Što je još uzbudljivije, slične sjajne mrlje pronađene su upravo ovdje, na Zemlji – takođe zatrpane pod ledom Južnog pola. To su subglacijalna jezera, kao što je jezero Vostok, koja čine mrežu rezervoara tečnosti ispod antarktičkog leda.

Ovo je dovelo naučnike do zaključka da bi na Marsu mogli postojati slični rezervoari tekuće vode. Postoji samo jedna kvaka – smatra se da je Mars previše hladan za tečnu vodu, čak i pod pritiskom ispod slojeva leda, i sa tačkom smrzavanja sniženom zbog prisustva soli.

Dakle, šta su to sjajne mrlje? Da bi istražili, Dan Lalič i kolege su sproveli simulacije koristeći slojeve od četiri materijala za koje se zna da postoje na Marsu.

Radar čiji zraci prodiru u zemlju radi na principu odbijanja radio talasa na objektu ili površini. Koliko dugo je potrebno da se ti radio talasi reflektuju nazad i koliko snažno, otkrivaju se svojstva materijala ispod površine planete – ali ne nužno i šta su ti materijali.

Istraživači su napravili simulirane slojeve vodenog leda, leda od ugalj-dioksida, bazalta i atmosfere u različitim konfiguracijama i debljinama, od kojih svaki ima svojstva koja odražavaju radarske impulse na specifične načine.

Zatim su razradili koje će signale ove konfiguracije proizvesti. I dobili su nešto jednako sjajno kao što su zapažanja „Mars Ekpresa“ – sloj prašnjavog vodenog leda u sendviču između dva sloja leda od ugljen-dioksida.

„Koristili smo slojeve ugljen-dioksida ugrađene u vodeni led jer znamo da već postoji u velikim količinama blizu površine ledene kape“, objašnjava Lalič.

„U principu, međutim, mogao sam da koristim slojeve stijena ili čak prašnjav vodeni led i dobio bih slične rezultate. Poenta ovog rada je zapravo da je sastav bazalnih slojeva manje važan od debljine slojeva i razdvajanja“.

Ovo nije jedina studija koja dovodi u sumnju da je svjetlucavi signal mogao biti generisan nečim što nije tečna voda. Tim je prošle godine otkrio da smrznuta glina proizvodi isti nivo radarskog sjaja, a ranije ove godine, drugi tim je predložio vulkansku stijenu (kojeg Mars ima u izobilju) kao izvor.

Sa dodatkom slojeva stijene i/ili leda, koji su u skladu sa onim što znamo o Marsu, izgleda da pretpostavka o postojanju vode postaje sve manje vjerovatna.

Naučnici misle da bi to bila šteta, jer bi tečna voda na Marsu ukazivala na njegovu prošlu, a možda čak i sadašnju nastanjivost, kao i na buduće misije posadae na Crvenu planetu.

Ali takođe je moguće da nikada nećemo znati sa sigurnošću.

„Nijedan posao koji smo obavili ne opovrgava moguće postojanje tečne vode tamo dole“, kaže Lalič. „Mi samo mislimo da je hipoteza o miješanju konzistentnija sa drugim zapažanjima. Nisam siguran da bi bilo šta osim vježbe moglo da dokaže da je bilo koja strana ove debate definitivno tačna ili pogrešna.“

Što se, s obzirom na dubinu ledenih kapa, udaljenosti Marsa i poteškoća transporta stvari tamo (posebno teških mašina za bušenje), vjerovatno neće dogoditi uskoro.