Misterija koja “zahtijeva rješenje”: Naučnici žele utvrditi porijeklo Kristofora Kolumba
20.05.2021. | 15:38Je li Kristofor Kolumbo bio doista iz Đenove, današnje Italije? Ili je bio Španac? Ili je, kao što sugerišu druge teorije, bio Portugalac, možda Grk ili čak Poljak?
Nepoznanica oko porijekla poznatog istraživača mogla bi se riješiti za pet mjeseci jer su međunarodni naučnici jučer počeli s analizom njegovih DNA ostataka, čime se nadaju da će identifikovati njegove korijene.
O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. vijeka zna se malo. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila istraživača koji je umro prije 515 godina učinjen je 2003. kada su DNA analize potvrdile da su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali doista Kolumbove. No nakon tog nalaza je grupa istraživača sa Univerziteta u Granadi, koja provodi istraživanja, zaustavila istragu. Razlog je bio što ondašnja tehnologija vezana za DNA nije bila precizna ni vjerodostojna te je zahtijevala veliku količinu genetičkog materijala.
“Tajna” Kolumbovog porijekla
No u međuvremenu je nauka napredovala velikim koracima. José Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Univerziteta u Granadi, kaže kako je došlo do “radikalnog poboljšanja” u DNA analizi pa je sada moguće analizirati jako male fragmente uzoraka.
“Primao sam desetke agresivnih e-mailova u kojima su me pitali zašto smo bili zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem ‘tajnu’ Kolumbovog porijekla”, rekao je voditelj projekta Lorente na online konferenciji za medije. Da smo barem još prije 16 godina to mogli ustanoviti, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju.Nauka nije nauka ako ne ispunjava maksimalno potrebne uslove, dodao je.
Kosti mu putovale koliko i on
Istraživači trenutačno rade na četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka, na zubu njegovog sina Hernanda, a takođe i na desetak fragmenata kosti njegovog brata Diega, koji su u lošem stanju. Ti ostaci će biti poslani na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji te u laboratorije u Meksiku i SAD, premda se istraživanje koordiniše iz Granade.
“Postupak rada će tako biti nezavisan. Neće biti povezanosti među tim laboratorijima kako bi se sačuvala objektivnost nalaza. Kada svi završimo s radom, iznijećemo na stol zaključke”, objasnio je Lorente. Kolumbo je umro 20. maja 1506. te je bio pokopan u samostanu u španskom gradu Valjadolidu premda je navodno tražio da bude sahranjen u Americi, piše Avaz.
