Preživjele od 4. vijeka prije nove ere: U ruinama drevnog grada pronađene korpe sa voćem
02.08.2021. | 13:11Pletene korpe ispunjene voćem koje su preživjele od 4. vijeka prije nove ere i stotine drevnih keramičkih artefakata i bronzanog blaga otkriveno je u potopljenim ruševinama skoro legendarnog grada Tonis-Herakleion kod obale Egipta.
Oni su ostali netaknuti od kada je grad nestao ispod talasa u drugom vijeku prije nove ere, a zatim je potonuo dublje u osmom vijeku nove ere, nakon kataklizmičnih prirodnih katastrofa, uključujući zemljotres i plimske talase, piše Gardijan.
Tonis-Heraklion grad ekipatskih i grčkih imena bio je godinama najveća egipatska luka Mediterana prije nego što je Aleksandar Veliki osnovao Aleksandriju 331 prije nove ere.
Ogromno nalazište u zalivu Abukir u blizini Aleksandrije bilo je zaboravljeno sve dok ga nije ponovo otkrio francuski morski arheolog Frenk Godio prije dvije decenije, u jednom od najvećih arheoloških nalaza novijeg doba. Kolosalne statue bile su među blagom iz bogate civilizacije zamrznute u vremenu. Neka od otkrića prikazana su na velikoj izložbi u Britanskom muzeju 2016. godine.
Godio je bio zatečen najnovijim otkrićima. Za Gardijan je rekao da su korpe sa voćem nevjerovatne, jer su bile netaknute više od 2.000 godina. Još uvijek su bili ispunjeni plodom afričke palme koja je bila sveta za stare Egipćane, kao i semenkama grožđa.
“Sve je netaknuto, baš je upečatljivo videti korpe sa voćem”, dodao je. Jedno od objašnjenja za njihov opstanak može biti to što su bile smještene u podzemnu prostoriju, rekao je Godio, napominjući da su možda imale neke veze i sa sahranama.
Nalazile su se u oblasti u kojoj su Godio i njegov tim arheologa otkrili značajan tumul (humka podignuta nad grobovima) – dugačak oko 60 metara i širok 8 metara.
Datiraju iz ranog četvrtog vijeka prije nove ere kada su grčki trgovci i plaćenici živjeli u Tonis-Heraklionu. Grcima je bilo dozvoljeno da se nasele tokom kasnog faraonskog perioda, gradeći svoja svetilišta. Nalazi su još intrigantniji jer se ispod humki nalazila ogromna količina minijaturne keramike-visokokvalitetnih starogrčkih primjeraka, uključujući amfore. Bronzani artefakti bili su oko humki, uključujući ogledala i statuete.
On je takođe pronašao opsežne dokaze o spaljivanju, koji sugerišu na neku vrstu ceremonije koja je dovela do toga da je ljudima zabranjen ponovni ulazak na ovu lokaciju.
Čini se da je bio ”zapečaćen” stotinama godina jer nijedan od pronađenih artefakata ne datira iz kasnijeg perioda, iako je grad postojao nekoliko stotina godina.
“Postoji nešto veoma čudno ovdje. Ovo mjesto je korišćeno možda jednom, nikada prije nije dotaknuto, niti poslije, iz razloga koji zasad ne možemo da razumijemo. To je velika misterija”, zaključio je on, prenosi Kurir.
