Prije 53 godine čovjek sletio na Mjesec: “Mjesečeva prašina ima miris”

23.07.2022. | 22:42

Pedeset tri godine. Toliko je prošlo otkad je ljudska noga hodala po površini Mjeseca. “Apollo 11” je bila svemirska misija koja je 20. jula 1969. dovela prve ljude na Mjesec. Svemirski let, koji su sprovele Sjedinjene Države, smatra se velikim postignućem u istoriji istraživanja i predstavlja pobjedu SAD u hladnoratovskoj svemirskoj trci sa Sovjetskim Savezom.

Lansirana je s Floride 16. jula kao treća lunarna misija NASA programa “Apollo” (i prva misija G vrste), s posadom u sastavu: komandant Nil Alden Armstrong, pilot komandnog modula Majkl Kolins i pilot lunarnog modula Edvin Oldrin. Tačno 20. jula Armstrong i Aldrin sletjeli su u More tišine i postali prvi ljudi na površini Mjeseca. Njihov lunarni modul “Eagle” (orao) proveo je 21 sat i 31 minutu na površini Mjeseca dok je “Kolins” orbitirao oko Mjeseca u komandnom modulu “Columbia”. Tri astronauta vratila su se na Zemlju s 21,55 kg Mjesečevog kamenja, sletjevši 24. jula u Tihi okean.

Ova misija ostavila je trag u nauci kao nijedna NASA misija prije, a ni poslije. U vremenu crno-bijelih televizora, vremenu u kojem je današnja tehnologija bila potpuna fikcija, ljudi su osvojili Mjesec.

Ipak, 53 godine kasnije i dalje postoji veliki broj ljudi koji ne vjeruje da se to dogodilo te mnogi smatraju da je sve jedna velika teorija zavjere.

Međutim, oni koji su ga posjetili kažu da Mjesec čak ima i svoj miris.

Naime, 12 astronauta koji su u okviru šest “Apollo” misija, od 1969. do 1972. godine, sletjeli i poletjeli sa Zemljinog satelita prijavilo je da su osjetili kako Mjesečeva prašina intenzivno miriše. Većina astronauta je rekla da je miris neprijatan i da ih podsjeća na barut. A neki, s druge strane, kažu i da Mjesečev prah zapravo ima miris vlažnog pepela u kaminu.

Budući da Mjesec nema atmosferu i da su astronauti hodali, skakali i istraživali njegovu površinu u zaštitnim odijelima, miris prašine su mogli da osjete tek po povratku u lunarni modul. Prah na površini Mjeseca je fin i mekan (poput snijega, po svjedočenjima astronauta) i ma koliko čistili odijela, on se uvlačio u pore i s astronautima stizao u modul. Tu su, pri skidanju odijela, mogli da osjete njegov miris, piše portal “Nauka kroz priče”.

“Apollo” astronauti su mahom bili vojni piloti pa je razumljivo poređenje sa mirisom baruta koji dobro poznaju, ali je to čudno jer je hemija Mjesečevog tla bitno drugačija od sastava baruta. Uobičajeno se smatra da je miris došao od toga što milijardama godina taložen Mjesečev prah, koji je izvan modula suv kao pijesak u pustinji, u modulu biva ovlažen (miris se javlja i kad se pokvasi pustinjski pijesak).

Ovo saznanje je samo jedna od mnogobrojnih tekovina istorijskog poduhvata slanja američkih astronauta Nila Armstronga i Edvina Oldrina na Mjesec.

Prije pola vijeka prva ljudska bića su sletjela na površinu Mjeseca. Tada je nastala i slavna NASA fotografija koja prikazuje pilota Edvina Oldrina, koga je fotografisao Nil Armstrong.

“Na Zemlji ne postoji tako usamljeno mjesto kao ono koje sam posmatrao u tim prvim trenucima na Mjesečevoj površini”, zabilježiće kasnije Oldrin u knjizi koju je zajedno sa Kenom Abrahamom objavio pod nazivom “Magnificent Desolation”, kao putopis sa samog putovanja, ali i s puta oporavka iz krize i epizoda s alkoholizmom u koje je upao nakon misije.

“Uvidio sam da se ono u šta gledam, ka horizontu i u svakom pravcu, nije promijenilo stotinama, hiljadama godina. Vidio sam zakrivljeni horizont bez atmosfere, crno nebo. Hladno. Hladnije nego što iko može da doživi na Zemlji. Bez znakova života”, prenosi Glas Srpske.

Nakon povratka, kada su se 24. jula 1969. zajedno sa Majklom Kolinsom u komandnom modulu spustili u Pacifik, sva tri astronauta su, po izvještajima NASA, tretirana rastvorom joda kako bi se ubile “klice sa Mjeseca”.

Astronauti su potom transportovani helikopterima i brodom do Havaja, gdje su bili smješteni u karantin. Zanimljiv je lučki prijemni list gdje se u tabeli kao mjesto odredišta putnika navodi Honolulu, a mjesto polaska: Mjesec.

U zaključcima NASA izvještaja o misiji “Apollo”, u tački sedam od devet stavki, navodi se “Nijedan mikroorganizam vanzemaljskog porijekla nije pronađen ni na posadi, niti u komandnom modulu”. Očekivano, izvještaj zaključuje da je misija bila uspješna, kao i da je time ostvaren nacionalni cilj da do kraja decenije ljudi slete na Mjesec i bezbjedno se vrate. U okviru istog programa još pet misija će se okončati uspješno, a svemirska trka između SSSR i SAD prerašće u teško ponovljiv, ali svakako jedan od najvećih poduhvata u istoriji ljudske vrste.