Sakrivena od svijeta najmanje 40.000 godina: Otkrivena nova prostorija u pećini
30.09.2021. | 07:36Istraživajući mrežu pećina na Gibraltarskoj stijeni, arheolozi su otkrili novu prostoriju, koja je sakrivena od svijeta najmanje 40.000 godina, a mogla bi da rasvijetli detalje kulture i običaje neandertalaca koji su naseljavali to područje, piše Gardijan.
Godine 2012. stručnjaci su započeli istraživanje pećine Vanguard, dijela kompleksa Gorhamove pećine, kako bi utvrdili njene prave dimenzije kao i ima li prolaze i prostorije koje je zatvorio pijesak.
Prošli mjesec, tim predvođen profesorom Klajvom Finlajsonom, evolucijskim biologom i direktorom Nacionalnog muzeja Gibraltar, naišao je na pukotinu u sedimentu koju su proširili i puzajući prošli kroz u nju.
Odvela ih je do 13 metara širokog prostora na vrhu pećine gdje su stalaktiti visili sa plafona, a slomljene stijene ukazivale su na oštećenja nastala usljed nekog davnog potresa.
“To je nevjerovatna prostorija. Na neki način, to je skoro kao otkrivanje Tutankamonove grobnice; ulazite u prostor u kojem niko nije bio 40.000 godina. Zaista je otrežnjujuće”, rekao je Finlajson. ”
Razbacane kosti
U prostoriji su pronađene razbacane kosti risa, pršljenovi pjegave hijene i velika kost krila bjeloglavog supa.
“Nešto je davno dovuklo te stvari tamo. Takođe smo pronašli šest ili sedam tragova kandži na zidovima pećine. Obično povezujemo takvu vrstu ogrebotina sa kandžama medvjeda – a pronašli smo i ostatke medvjeda u pećini, ali meni izgledaju premali za medvjeda. Možda je po zidovima grebao taj ris čije smo kosti takođe pronašli”, kaže.
Iako su kosti – na kojima se ne vide rezovi ili neki drugi tragovi koji bi ukazivali na ljudsku intervenciju – same po sebi zanimljive, istraživači su takođe pronašli veliku školjku morskog puža što otvara dodatne mogućnosti.
“Taj dio pećine je vjerovatno na 20 metara nadmorske visine. Očito je školjku neko tamo odnio prije 40.000 godina. To je indicija da su ljudi bili tamo gore”, rekao je profesor.
Na drugim mjestima u pećinama, tim je pronašao mnogo dokaza o prisustvu neandertalaca, od ognjišta i kamenog alata do ostataka životinja, uključujući jelene, koze, foke i delfine.
Prije četiri godine istraživači su pronašli mliječni zub četvorogodišnjeg djeteta neadertalca.
“Još uvijek istražujemo taj dio, ali čini se da neandertalci nisu zauzeli tu visinu pećine. Zato sumnjamo da su hijene uhvatile dijete i ubile ga pa ga odvukle u zadnji dio pećine. Sada istražujemo da vidimo da li je tamo ostalo još šta od tog djeteta”, ističe.
Bočne odaje
Tim se nada da bi njihovo iskopavanje vrha pećine moglo da dovede do bočnih odaja, koje su možda bile korišćene kao neobično mjesto ukopa.
“Nešto što smo pronašli na mnogim visinama ove pećine, jasan je dokaz nastanjenosti – logorske vatre i tome slično. Ali ono što nismo pronašli je mjesto gdje su sahranjivali svoje preimnule. Možda je odaja u zadnjem dijelu pećine takvo mjesto. To su potpuna nagađanja, ali nećete sahraniti ljude u svojoj kuhinji ili dnevnoj sobi”, rekao je Finlajson.
Sada se planiraju dalja istraživanja i iskopavanja, a istraživači vjeruju da bi novo područje moglo da pruži dragocjene podatke o životu i društvu ovih priobalnih, mediteranskih neandertalaca.
“Ove pećine su nam dale mnogo podataka o ponašanju ovih ljudi. I, daleko od starog pogleda na njih kao na brutalna bića nalik majmunima, shvatamo da su u svakom pogledu bili sposobni za većinu stvari koje moderni ljudi mogu da učine”, naglasio je.
Za profesora, potraga nije samo pronalaženje kostura: radi se o otkrivanju toga ko su bili neandertalci, kako su živjeli, kako su umrli i kako su preživjeli.
“Ponosan sam što mogu da kažem da sam odradio test i da imam u sebi određen procenat neandertalske DNK. Vjerovatno neandertalci nikada i nisu izumrli jer ih još uvek ima malo u nama”, rekao je, piše B92.
