Šest stvari koje treba da znate o bitkoinu

17.02.2021. | 20:15

Vrijednost bitkoina dostigla je istorijski visok nivo – tokom dana cijena je iznosila više od 51.000 dolara i ne može da se predvidi koliko će još da raste. Ovakva ekspanzija njegove vrijednosti uslijedila je poslije najave velikih kompanija, poput Tesle i Masterkarda, da će podržati kriptovalute.

Ali, šta je bitkoin zapravo i kako i vi možete njime trgovati? Ovo su šest stvari koje bi trebalo da znate o bitkoinu.

Šta je kriptovaluta

Riječ je o obliku digitalne imovine koja se, kao i običan papirni novac, koristi kao sredstvo za razmjenu, štednju, investiranje. Za razliku od drugih oblika novca, kriptovaluta se zasniva na kriptografiji – šiframa, što omogućava zaštitu i sigurnost transakcija.

Postoji nekoliko hiljada kriptovaluta, ali mali broj njih je napravio proboj na kripto tržištu. Pored bitkoina, među najpoznatijima su i itirijum (ili eterijum), dodžkoin, monero.

Šta je bitkoin

Bitkoin je najstarija, najpoznatija i trenutno najvrednija kriptovaluta. Softver za bitkoin napravio je 2009. godine izvjesni Satoši Nakamoto, čiji identitet je do danas nepoznat.

Dakle, ne zna se ko stoji iza nastanka bitkoina, ali se zna da iza nje ne stoji jedna osoba ili centralna institucija, kakav je na primjer američki FED ili Narodna banka Srbije.

Riječ je o decentralizovanom sistemu i hiljadama kompjutera širom svijeta umreženih putem “blokčejnova” – međusobno povezanih lanaca nezavisnih baza podataka (blokova) koje sadrže informacije o digitalnim transakcijama, poput vlasničkih listova i ugovora.

Preko tog sistema putuju transakcije, što znači da na bitkoin ne utiču kretanja na regularnom tržištu, odnosi valuta širom svijeta, ali ni izlazak jednog člana mreže iz sistema. Sistem je potpuno nezavistan.

Kako nastaje bitkoin

Bitkoin nastaje procesom koji se naziva rudarenje (mining), osim što se umjesto pijuka, bušilica i bagera koriste moćni kompjuteri, a umjesto ruda traga se za bitkoinima.

Virtuelni pijuci, odnosno kompjuteri, izvršavaju veliki broj matematičkih operacija kako bi provjerili sve postojeće transakcije. To znači sve transakcije od kad postoji bitkoin do danas. Riječ je o milionima transakcija. Kad god se napravi novi blok i doda lancu, mreža se ojačava, rudar dobija nagradu, a to je upravo bitkoin.

Što je mreža veća i ima više blokova, to znači da ima sve više transakcija koje kompjuter treba da dešifruje, tako da je taj posao postao prilično zahtjevan.

Zbog toga su napravljene posebne mašine, takozvani “rigovi” za rudarenje, koje imaju ogromnu procesorsku moć i crpe mnogo resursa.

Struja koju troše svi rudari svijeta da bi iskopali nove bitkoine veća je od godišnje potrošnje pojedinih država, poput Argentine, Holandije, UAE.

Primjera radi, struja koja se godišnje potroši za rudarenje mogla bi da napaja sve kotlove za grijanje u Velikoj Britaniji čak 27 godina.

Ono što je kuriozitet je što proces rudarenja ne može da se odvija u nedogled, pošto je broj bitkoina ograničen. Postoji ukupno 21 milion bitkoina i do sada je izrudareno oko 17 miliona bitkoina. Predviđa se da će posljednji bitkoin biti iskopan sredinom narednog vijeka.

Kako se koristi bitkoin

Bitkoin može da se kupi, proda, kao i svaka druga valuta, koristi se kao sredstvo razmijene, kao investicija, poput akcija, ili kao vid štednje.

Da biste kupovali i prodavali bitkoin, prvi korak je da na svoj telefon ili drugi uređaj instalirate “novčanik”. Taj novčanik drži privatne ključeve, odnosno lozinke, za pristup bitkoin adresi.

Ako imate bitkoine, a zaboravite svoj ključ – šifru, ne postoji način da ga resetujete, kao što na primjer možete da resetujete šifru za Fejsbuk kad je zaboravite. To je izgubljen novac.

Kada je riječ o prodaji bitkoina, to može da se uradi direktno ili preko mjenjačnice, koja uzima proviziju za uslugu. Priča je slična kao i kod standardnih mjenjačnica gdje mijenjate evro u dinare.

Suština trgovine bitkoinom je kao i kod svakog drugog tipa trgovine – kupiti za manji, a prodati za veći novac.

Kao što mnogi od nas štede u evrima u banci, tako neki (uglavnom dosta bogati), štede u bitkoinima jer ima veliku vrijednosti.

Mnoge prodavnice uključile su bitkoin u legitiman način plaćanja. Na primjer na Eplovoj prodavnici može se platiti u bitkoinima, kao i Majkrosoftu. Interesantno je da je agencija Blumberg svojim korisnicima omogućila da se pretplate na vijesti plaćanjem u bitkoinima.

I neke banke, kao svjetski poznata Barkliz, omogućila je uslugu transfera bitkoina, za šta naplaćuje proviziju od skoro 40 funti.

Cijena bitkoina

Bitkoin je od svog osnivanja, više od godinu dana imao vrijednost 0, nije vrijedio ništa. I sve do 22. maja 2010. kada se sve promijenilo. Tog dana su za 10.000 bitkoina kupljene dvije pice, cijena je počela da raste i 22. maj se slavi kao momenat revolucije u svijetu kriptovaluta.

Danas bitkoin vrijedi više od 50.000 dolara.  Ko je bitkoin kupio 2016. za oko 500 dolara, danas može da zaradi 100 puta više.

Možete kupiti i dio bitkoina, pošto je to valuta djeljiva čak do osme decimale (prva decimala dinara je para, pa zamislite koliko je majušni taj dio). Da biste kupili najmanji dio bitkoina, danas vam treba oko 500 dinara.

Što je interesovanje veće, povećava se i cijena bitkoina i to se može primijetiti ovih dana. Cijena je eksplodirala i prešla 50.000 dolara pošto su Ilon Mask, vlasnik Tesle, Masterkard i drugi kompanije najavile podršku kripto tržištu.

Na visoku cijenu bitkoina dodatno utiče i činjenica da postoji ograničen broj bitkoina, ali i da postoji izvjestan broj izgubljenih bitkoina za koje ne znamo da li će ikada biti vraćeni u opticaj – zaboravljena šifra, bačen hard disk.

Ono što je jedna od mana bitkoina jeste što njegova vrijednost nije konstantna, niti se vrti blizu određene vrijednosti (kao što je vrijednost dinara u odnosu na evro već duže vrijeme oko 117,5 dinara, pa i ako dođe do promjene, one su vrlo male).

Dešava se često da cijena eksplodira, pa da naglo padne. Prije četiri godine, 2017, desilo se da je od marta do decembra cijena skočila sa 975 dolara, na 20.089. I to za samo nekoliko mjeseci. U junu 2019. godine pao je na oko 7.100 dolara.

Jedan od razloga tome je i što, za razliku centralizovanih sistema gdje narodne banke brojnim alatima održavaju kurs valute, u svijetu kriptovaluta tog sistema nema, niti ima alata za kontrolu.

Cijena jedna od glavnih tačaka kritike bitkoina, pošto mnogi ekonomisti smatraju da je veliki previše “pumpaju” i da je to jedan mjehur koji će kad-tad eksplodirati. Istina je da su se tako ogromni padovi i dešavali, ali je bitkoin svaki put “oživljavao” i bivao još jači.

Oni koji trguju ne smiju da padaju u paniku ili preveliko ushićenje jer situacija može brzo da se okrene.

Kakva je procedura u Srbiji

Srbija je krajem decembra prošle godine usvojila Zakon o digitalnoj imovini, čime je djelimično uredila oblast trgovine kriptovalutama. Zakon će se primjenjivati od kraja juna ove godine, preostalo je da se usvoje podzakonska akta i uputstva.

Postoji nekoliko mjenjačnica preko kojih može da se obavlja trgovina, a time se u Srbiji bavi između jedan i dva odsto stanovnika, prema zvaničnim procjenama.

Prema aktuelnom zakonu, sama kupovina kriptovalute se ne oporezuje, ali na svaku transakciju u kojoj se ostvari kapitalna dobit mora da se plati porez od 15 odsto.

Porez će, takođe, morati da plate i rudari.

U Srbiji trenutno ne postoji mogućnost da prodavnice primaju i vraćaju bitkoine, ili njihove dijelove, već se sve transakcije vrše u dinarima. Cio proces je isti kao kada stranac dođe u Srbiju, plati karticom na kojoj su evri, banka to konvertuje u dinare i na račun prodavnice leže domaća valuta.

Primamljivo, ali…

Vrijednost bitkoina danas je vrlo primamljiva za one koji imaju mnogo novca i spremni su da se poigraju na ovom vrlo unosnom trižištu. Ne zna se, međutim, do kada će to da traje i kada će cijena ponovo da padne.

Ogromna sloboda i prostor za profit koji omogućava ovaj sistem nosi i ogromnu odgovornost, ali i neizvjesnost. Ne postoji banka koja garantuje za vaš depozit. Ako zaboravite privatni ključ (PIN), milioni odoše u nepovrat.

Najmudriji i oni koji nisu “alavi na novac”, već znaju gdje da stanu, u svakoj priči prođu najbolje, pa i u ovoj.