Sve duže živimo: Naučnici otkrili koliko će biti maksimum
03.06.2021. | 22:37Mnogi ljudi uskoro bi mogli da žive 150 godina, pokazalo je novo istraživanje, objavljeno 25. maja u uglednom časopisu “Nature Communications”.
Ono je istovremeno otkrilo da je to najvjerovatnije gornja granica prirodnog trajanja ljudskog života.
Očekivano trajanje života stalno raste
Očekivano trajanje života u svijetu u posljednjih se stotinak godina više nego udvostručilo, sa 31 godine u 1900. poraslo je na 72,2 godine u 2017. To produženje omogućili su faktori kao što su razvoj medicine, vakcinisanje i antibiotici, ali i kvalitetnija ishrana, higijena, dostupnost čiste vode i drugo.
Ali to nije maksimalno trajanje života, već statistička mjera prosječnog vremena trajanja života ljudi u trenutku rođenja, koja zavisi od godine rođenja i drugih demografskih faktora, uključujući i pol. Trenutno je ono najduže za japanske žene i iznosi 84,3 godine.
Kako se očekivano trajanje života produžava, očekuje se da bi i broj stogodišnjaka u 21. vijeku trebalo znatno da poraste. Prema britanskoj Kancelariji za nacionalnu statistiku (ONS), čak jedna trećina djece rođene 2013. u Velikoj Britaniji mogla bi doživjeti stotu.
Trenutno je, prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija živa osoba na svijetu Japanka Kane Tanaka, koja ima 118 godina. Žana Kalman, najstarija zabilježena osoba koja je ikad živjela, umrla je u Francuskoj u 122. godini.
Pokušaji vještačkog produžavanja života
U tehnološkim krugovima, posebno u Silicijumskoj dolini, posljednjih godina je popularna ideja da bi ljudski život mogao da bude vječan, tako da se umovi ljudi prebacuju u kompjutere.
Ali za sada još nije jasno koliku bi moć trebalo da imaju kompjuteri koji simuliraju funkcionisanje ljudskog mozga.
Naime, kada bismo htjeli da imitiramo baš sve funkcije jednog mozga sa svim neuronima i propratnom biologijom, svi kompjuteri koji danas postoje u svijetu ne bi nam bili dovoljni.
Naravno, postoji mogućnost da nije neophodno oponašati kretanje baš svih molekula svakog neurotransmitera i hormona, poput dopamina ili oksitocina, da bismo uvjerljivo simulirali mozak određene osobe. Za sada je sve još uvijek u domenu spekulacije, piše Index.hr.
Neki naučnici takođe smatraju da bi ljudski život mogao značajno da se produži biološki, bez kompjutera, vještačkim produžavanjem telomera, koji imaju važnu funkciju u dijeljenju ćelija.
Krajevi hromozoma imaju svojevrsne zaštitne kapice u kojima se nekodirajući genetski kod samo ponavlja i koje onemogućuju da prilikom dijeljenja ćelija nastanu greške u DNK.
Koliki je prirodni maksimum?
U novom istraživanju tim naučnika pokušao je odrediti koliko bismo maksimalno mogli živjeti prirodno, bez gorenavedenih i sličnih intervencija, zahvaljujući nekoj kombinaciji povoljnog ponašanja, povoljnih uslova i dobre genetike. Naravno, preduslovi su da ne umremo od raka ili bolesti srca i da ne stradamo u saobraćajnoj nesreći.
Autori tvrde da kada otklonimo sve moguće rizike, i dalje ostaje činjenica da sposobnost našeg tijela da povrati ravnotežu u svoje bezbrojne strukturne i metaboličke sistem nakon poremećaja blijedi s vremenom. Čak i ako prođemo kroz život s malo izvora stresa i bez teških hroničnih bolesti, taj postupni pad ograničava ljudski život na maksimalno 120 do 150 godina.
Kako se dugovječnost može povećati?
Gerov tim kaže da ljudi sa starenjem u prosjeku provode sve manje vremena u svojem optimalnom fiziološkom stanju.
S druge strane, autori smatraju da studija otvara vrata za pronalaženje novih tretmana i kliničkih istraživanja mogućih načina za usporavanje procesa starenja.
Autori vjeruju da bi jedan od ključeva za povećanje dugovječnosti, odnosno za pronalaženje eliksira života, mogle biti tzv. senescentne ili “zombi-ćelije”. To su žive ćelije koje su postale nefunkcionalne, a povezuju se s brojnim bolestima karakterističnim za starenje, od artritisa do Alcheimerove bolesti.
Stručnjaci smatraju da bi genetske manipulacije, ograničavanje unosa kalorija i novi lijekovi mogli dodatno produžiti život.
