Umjesto nejasnih izjava svjedoka: Crna kutija će biti obavezna i u automobilima

05.04.2024. | 12:06

Ponekad saobraćajni stručnjaci prave greške, ali to se može izbjeći upotrebom crne kutije.

Većina ljudi je upoznata sa konceptom crne kutije, i znaju da se ona nalazi u avionima. Svi podaci o letjelici se trajno bilježe, svaka odluka pilota i svako kretanje aviona se čuvaju i dokumentuju u svakom dijelu sekunde i mogu se procjeniti u slučaju nesreće.

Od jula će crna kutija biti obavezna i u novoregistrovanim vozilima, kaže pravilo EU. Crna kutija (zvanično nazvana Event Data Recorder, tj. EDR) nalazi se u blizini kontrolne jedinice vazdušnog jastuka, jer prikuplja sve podatke koji su ključni za aktiviranje vazdušnog jastuka u nesreći.

Trajno snimljeni podaci se čuvaju samo u slučaju nesreće, od nekoliko sekundi prije do milisekundi nakon nesreće. A crna kutija govori o svakom detalju koji bi mogao bolje da objasni ili čak potpuno razjasni nesreću. Tako se ugao upravljanja, brzina, brzina motora, pa čak i relevantna kretanja vozila (npr. ako niste vozili u svojoj traci) mogu očitati i filtrirati.

U slučaju udesa, ovi sačuvani podaci se mogu pročitati preko interfejsa ili na kontrolnoj jedinici vazdušnih jastuka. To mogu da nalože sudije ili tužioci vještaka, a očitavanje mogu da zatraže i učesnici nesreće. Prema riječima glavnog advokata Austrijskog autokluba Martina Hofera, o tome mora da odluči nadležni sudija.

To čini pravni spor u slučaju nesreće ništa manje složenim.

“To je mač sa dve oštrice u pravnom procesu”, rekao je Hofer i dodao: “Stranka bi imala pravo da traži informacije, a moguće je da će dokazi ići protiv osobe koja je tražila vještačenje. Ali crna kutija vam neće uvijek škoditi, taj tzv. rekorder podataka o događajima ništa ne izmišlja i služi samo za objektivizaciju incidenta”.

Još je naveo:

“Ponekad saobraćajni stručnjaci prave greške, ali to se može izbjeći upotrebom crne kutije. Ono što pokušavam da kažem je – da, moguće je da mi ovi podaci smetaju. Ali tehnologija se koristi za pronalaženje istine, na primjer, u slučaju nejasnih izjava svjedoka. Mislim da to ne ide dalje od zahtjeva i ograničenja Opšte uredbe o zaštiti podataka”.

Danas čak ni kamere koje snimaju saobraćajne događaje iz automobila ne važe kao izvor dokaza. Ali u ozbiljnijim incidentima, sudija sada može proglasiti da se snimak može koristiti ako je korist veća od štete.

Međutim, jedna pretpostavka je već danas opovrgnuta, prije nego što je pravilo stupilo na snagu. Tvrdi se da će ubuduće biti manje nezgoda sa crnom kutijom u automobilima jer su vozači svjesni da ih prati sopstveni automobil.

Policijski automobili, na primjer, bili su opremljeni snimačima podataka o događajima prije mnogo godina. Međutim, stopa nezgoda se nije smanjila. Prema riječima stručnjaka, može se očekivati samo da će istraga udesa biti objektivnija.

EDR je nepotkupljiv i pruža objektivne podatke. Fenomen da su za nesreće uvijek krivi drugi takođe se može brzo riješiti.

“Može se desiti da se ta informacija protumači na moju štetu. Kako da budem primoran da iznosim informacije koje me inkriminišu?” pita Hofer prije nego što sam da odgovor: “Sa ovim snimačima podataka o događajima to je očigledno moguće”.

Čak i u većem obimu nego što mnogi mogu zamisliti. Na primjer, možete biti uvjereni da ste signalizirali skretanje biciklisti i da je on to vidio. Međutim, ako se na crnoj kutiji vidi da je pokazivač pravca bio neispravan, a biciklista to zbog toga nije vidio, za nezgodu su odgovorni vozači.

“Raspon mogućih posljedica je širok – riječ je o tehničkom stanju vozila i nastaloj opasnosti, kao i o mogućnosti rekonstrukcije vozne linije na osnovu podataka ili čak nepoštovanja zaustavne linije. Čak i u izuzetno složenim nesrećama – na primjer, kada pješak krene da prelazi kolovoz, procjenjujući da je razmak između dva vozila dovoljan, a ipak ga udari automobil – sada ste bliže objektivizaciji slučaja. Ali moguće na štetu vozača. Sudije bi mogle insistirati na podacima jer su oni u većem interesu za pronalaženje istine čak i ako ih vozači koriste da inkriminišu sebe”, završio je Hofer, a prenosi “Alo”.