Za „vaskrsenje“ izumrlog runastog mamuta sakupljeno 15 miliona dolara

14.09.2021. | 08:55

Deset hiljada godina nakon što su runasti mamuti nestali sa lica Zemlje, naučnici se upuštaju u ambiciozan projekat vraćanja drevne životinje u arktičku tundru. Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“.

Mogućnost da mamuti ponovo postoje i da budu vraćeni u divljinu bila je predmet rasprava u naučnim krugovima prije više od jedne decenije, ali istraživači su upravo najavili nova sredstva uz koja da bi im san mogao da se ostvari, piše Gardijan.

Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“, čiji su suosnivači Ben Lam, tehnološki i softverski preduzetnik, i Džordž Čerč, profesor genetike na Harvardskoj medicinskoj školi koji je bio pionir na polju novih pristupa mijenjanju gena.

Naučnici će prvo biti fokusirani na stvaranje hibrida slona i mamuta, što bi podrazumijevalo da u laboratoriji naprave embrione koji nose DNK mamuta.

Početna tačka projekta uključuje uzimanje ćelija kože azijskih slonova, kojima prijeti izumiranje, i njihovo reprogramiranje u matične ćelije koje nose DNK mamuta.

Određeni geni koji su odgovorni za dlaku mamuta, naslage masti koje služe kao izolacija i druge osobine nastale kao rezultat adaptacije na hladnu klimu identifikovani su analizom genoma mamuta iz jedinki izvađenih iz vječnog leda sa onima iz srodnih azijskih slonova.

Mladunci hibrida mamuta i slona za šest godina

Ove embrione bi potom nosile surogat majke ili bi se razvijali u vještačkim matericama. Ako sve bude išlo po planu, a prepreka ima i daleko su od beznačajnih, istraživači se nadaju da će dobiti prve mladunce za šest godina.

„Naš cilj je da napravimo slona otpornog na hladnoću, a uz to će izgledati i ponašati se kao mamut. Ne pokušavamo bilo koga da prevarimo, već ovo radimo zato što želimo životinju funkcionalno ekvivalentnu mamutu, koja će uživati na minus 40 stepeni Celzijusa, i raditi sve ono što rade slonovi i mamuti, kao što je obaranje drveća“, rekao je Čerč.

Projekat je definisan kao pokušaj da se pomogne očuvanju azijskih slonova tako što će ih opremiti osobinama koje im omogućavaju da napreduju u ogromnim dijelovima Arktika poznatim kao stepa mamuta.

Sudar prošlosti i budućnosti: mamuti protiv klimatskih promjena

Naučnici takođe vjeruju da bi uvođenje krda hibridnih slonova-mamuta u arktičku tundru moglo pomoći u obnavljanju oštećenog staništa, kao i u borbi protiv nekih uticaja klimatskih promjena. Na primjer, obaranjem drveća, ove velike životinje mogle bi da pomognu u obnavljanju nekadašnjih arktičkih travnjaka.

S druge strane, nisu svi naučnici ubijeđeni da je stvaranje životinja sličnih mamutu u laboratoriji najefikasniji način za obnavljanje tundre.

„Moje lično mišljenje je da dato obrazloženje – ideja da biste mogli da koristite mamute za geoinženjering arktičkog područja, nije izvodljiva“, rekla je dr Viktorija Heridž, evolucioni biolog.

Prema njenim riječima, obim ovog eksperimenta je ogroman: „Govorimo o stotinama hiljada mamuta kojima je potrebno 22 mjeseca da zatrudne i 30 godina da odrastu do zrelosti“.

Ben Lam, međutim, ističe da cilj nije samo da se mamuti vrate, već da se vrate krda koja mogu da se ukrštaju i koja su uspješno integrisana u arktičku regiju.

Da li bi azijski slonovi htjeli da se miješaju i razmnožavaju sa hibridima, za sada nije poznato.

„Možda ćemo morati malo da ih obrijemo“, rekao je Čerč aludirajući na runo koje će hibridi naslijediti od mamuta.