Zbog umjerenih uslova: Na pojedinim planetama u svemiru moguć život

02.07.2022. | 16:07

Na planetama s čudnom, gustom atmosferom možda bi moglo biti tekuće vode, pa čak i bića, navode naučnici. Naime, zbog umjerenih uslova bi na njima moglo biti tekuće vode kroz milijarde godina, čak i ako planeta zapravo luta svemirom umjesto da kruži oko zvijezde.

Kada se planete počnu formirati oko mlade zvijezde, one stvaraju primordijalnu atmosferu koja se prvenstveno sastoji od vodonika i helijuma. Mnoge na kraju izgube tu atmosferu jer je zamijene težim gasovima, poput kiseonika i azota, baš kao što se to dogodilo na stjenovitim svemirskim tijelima u našem Sunčevom sistemu.

Na njima može biti tekuće vode milijardama godina

Međutim, moguće je da neke planete veći od Zemlje zadržavaju primordijalnu atmosferu, što je zapravo važna stavka jer se, pri dovoljno visokim pritiscima, vodonik može ponašati poput stakleničkog gasa, apsorbujući toplotu i zadržavajući je unutar atmosfere.

Astrofizičar Christoph Mordasini sa Univerziteta Bern u Švajcarskoj i njegovi kolege napravili su hiljade simulacija kako bi vidjeli koliko se dugo može na planetama malo većim od Zemlje zadržavati pravi temperaturni raspon za postojanje vode u tekućem stanju, piše New Scientist.

Otkrili su da, zaviso od masr planetr i udaljenosti od njegove zvijezde, ovaj efekt staklenika može održavati umjerene uslove i do osam milijardi godina. To je vrijedilo čak i za takozvane planete lutalice, odnosno one koji putuju svemirom samostalno, bez rotiranja oko svoje zvijezde.

Planete lutalice se rađaju u vrtlozima gasa i prašine koji su tipični za stvaranje solarnog sistema, ali neki od tih oblaka na kraju budu premali te ne dođe do nastanka nečega što sliči našem Sunčevom sistemu. Sa druge strane, ova odbjegla nebeska tijela su možda u prošlosti bila dio već formiranog solarnog sistema, ali iz nekog razloga su bila iz njega izbačena.

“Moguće je da na tim planetima već dugo postoji neki oblik života”
“Ne znamo hoće li zbog prisutnosti vode zasigurno doći do nastanka života, ali moguće je da na tim planetama već dugo postoji neki oblik života”, rekao je Mordasini.

Naime, na Zemlji postoje neke bakterije koje mogu preživjeti u sličnim uslovima, okružene vodonikom i helijumom umjesto azotom i kiseonikom. Budući da bi te atmosfere bile jako guste, s masom oko 100 puta većom od Zemljine atmosfere, pritisak na površine ovih svjetova bio bi jako visok i bilo bi malo temperaturnih varijacija.

“Zbog ciklusa noći i dana na Zemlji imamo temperaturne razlike, ali ove planete to ne bi imali. Tamo sve liči maglovitom danu, temperatura je stabilna, a bića bi bila malčice spora”, kazao je Mordasini.

Istraživanje naziva Potential long-term habitable conditions on planets with primordial H-He atmospheres objavljeno je u časopisu Nature Astronomy., prenosi Index.hr.