Žele doći do magme: Oni se spremaju da u vulkanu izbuše rupu duboku dva kilometra
29.11.2021. | 10:35Vulkan Krafla s velikim kraterskim jezerom tirkizne boje, oblacima dima i bazenima sumpornog blata jedno je od najimpresivnijih islandskih prirodnih čuda.
Ovdje, na sjeveroistoku Islanda, skupina međunarodnih istraživača priprema se bušiti dva kilometra u srce vulkana. Svrha ovog “žilvernovskog” projekta gradnja je prvog podzemnog opservatorija magme u svijetu.
Projekt vrijedan 100 miliona dolara pokrenut je još 2014. godine, a prva bušenja trebala bi početi 2024. U njemu sudjeluju znanstvenici i inženjeri s 38 istraživačkih instituta i firmi iz 11 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Francusku.
Njihova je namjera izbušiti rupu do magmatske komore u vulkanu.
Prvi opservatorij magme u svijetu
Suprotno od lave koja izbija na površinu, magma, rastaljeni stjenovit materijal ispod Zemljine površine, naučnicima je i dalje zagonetka. Opservatorij u Krafli bit će prvi takav u svijetu, rekao je Paolo Papale, vulkanolog s talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju INGV.
“Nikada nismo proučavali podzemnu magmu, osim kad bismo slučajno nabasali na nju prilikom bušenja” u vulkanima na Havajima, u Keniji i u samoj Krafli 2009., dodao je Papale.
Naučnici se nadaju da će projekt dovesti do velikog napretka u iskorištavanju geotermalne energije i da će produbiti znanje o predviđanju vulkanskih erupcija i rizika.
Ključno je znati gdje se nalazi magma kako bismo bili spremni za erupciju, rekao je Papale. “Bez toga, mi smo gotovo slijepi”, dodao je.
“Nije tako duboko”
Poput mnogih znanstvenih dostignuća, opservatorij magme rezultat je neočekivanog otkrića. Kad su 2009. godine inženjeri radili na proširenju geotermalne elektrane Krafla, golemo svrdlo slučajno je probušilo magmatski džep na dubini od 2.1 kilometra.
Dim se podigao iz bušotine, a poteklo je i nešto lave, koja je oštetila opremu za bušenje. Međutim, nije došlo do erupcije niti je iko povrijeđen. Vulkanolozi su tada shvatili da su nadomak magmatske komore, za koju procjenjuju da sadrži oko 500 miliona kubičnih metara magme.
Znanstvenici su bili zaprepašteni što su pronašli magmu tako plitko. Očekivali su da će morati bušiti barem do dubine od 4.5 kilometara prije nego što do nje dopru. Posljedične studije su pokazale da otkrivena magma ima slična svojstva poput one iz erupcije Krafle 1724. godine, što znači da je stara barem 300 godina.
“Ovo otkriće bi moglo potencijalno značiti golem napredak u sposobnostima razumijevanja mnogih različitih stvari – od postanka kontinenata do dinamike vulkana i geotermalnih sustava”, entuzijastično je rekao Papale.
Energija do 10 puta snažnija od one u konvencionalnim bušotinama
Slučajno otkriće magme bilo je povoljno i za Landsvirkjun, islandsku elektroenergetsku firmu koja upravlja tamošnjom elektranom. Kad je tako blizu tekućoj magmi, stijena dostiže toliko ekstremne temperature da tekućine postaju “superkritične”, odnosno u agregatnom su stanju između tekućeg i plinovitog.
Energija koja se ondje proizvede je od pet do 10 puta snažnija od one proizvedene u konvencionalnim bušotinama za geotermalne elektrane.
Temperatura pare koja je izbila na površinu tokom incidenta 2009. iznosila je 450 Celzijevih stepeni, što je najviša zabilježena temperatura vulkanske pare. Dvije takve “superkritične” bušotine bile bi dovoljne da proizvedu 60 megavata električne energije, što je količina za koju je postojećoj geotermalnoj elektrani potrebno 18 bušotina.
“Kao da iglom bodete slona”
Landsvirkjun se zato nada da će ovaj međunarodni projekt dovesti “do novih tehnologija kako bi se moglo bušiti dublje i iskoristiti energija s kojom se to dosad nije moglo”, rekla je Vordis Eiriksdottir, čelnica odjela za geotermalne operacije i upravljanje resursima u kompaniji.
Bušenje u ovoliko ekstremnom okruženju tehnički je zahtjevno. Oprema mora biti otporna na koroziju koju stvara izuzetno vruća para.
Mogućnost da pothvat izazove vulkansku erupciju nešto je zbog čega se naravno treba brinuti, kaže Džon Eisberger, geofizičar sa Sveučilišta Aljaska i jedan od pokretača projekta u Krafli. “Ali to je kao da iglom bodete slona”, dodao je.
“Magma je otkrivena u desetak bušotina na trima različitim mjestima u svijetu i ništa se loše nije dogodilo”, kazao je Eisberger, piše Index.hr.
