Deset zanimljivosti o Napoleonu: Koliko je bio visok i kako je izbjegao atentat

29.11.2023. | 19:29

Napoleon Bonaparta je istorijska ličnost okružena brojnim mitovima, kao i činjenicama koje često ostaju neprimjećene.

Poput toga da je kao mlad mrzeo Francusku ili da nije bio tako nizak kao što obično mislimo.

Ovo su neke od najzanimljivijih činjenica vezani za Bonapartu:

1. Osjećao se iskompleksirano zbog naglaska

Napoleon je bio rodom sa Кorzike, ostrva koje je pripadalo Republici Đenovi i koje je prodato Francuskoj samo godinu dana prije nego što se rodio. Francuski se nije govorio u njegovoj porodici i on ga je sam naučio tek sa 10 godina. Čak i tada, zadržao je snažan đenovljanski naglasak zbog čega se osjećao veoma iskompleksirano.

2 . U mladosti je mrzeo Francusku

Jedan od najpoznatijih Francuza u istoriji odrastao je mrzeći zemlju kojom će upravljati i koja će ga pretvoriti u nacionalni simbol.

Napoleon je smatrao Francusku ugnjetačem rodne Кorzike i mrzio je, uprkos tome što je služio u francuskoj vojsci.

3. Postao je oficir sa 16, a u revoluciji se borio sa 20

Napoleon je pokazivao svoje vojne veštine od malih nogu. Sa samo 10 godina upisao je vojnu akademiju, a sa 16 je završio za artiljerijskog potporučnika. Po izbijanju Francuske revolucije, sa samo 20 godina, imenovan je za drugog komandanta Nacionalne dobrovoljačke garde Кorzike.

4. Bio je samouk

Napoleon nije bio sjajan učenik u školi, ali je mnogo čitao, posebno o vojnim i političkim temama. Divio se velikim vođama iz prošlosti, posebno Aleksandru Velikom, i mogao je da provodi sate proučavajući njihovu taktiku. Njegov brz uspon može se djelimično objasniti prethodno navedenom činjenicom, zajedno sa velikom harizmom.

5. Nije bio prenizak, u stvari bio je iznad tadašnjeg prosjeka

Napoleon je imao nekoliko nadimaka koji aludiraju na njegov navodni nizak rast, ali u stvarnosti je bio viši od francuskog prosjeka tog vremena, sa 168 cm. Razlog zašto se vjerovalo da je nizak je zbog zabune: kada je umro njegova visina je mjerena novom jedinicom, francuskom stopom, čija dužina je bila drugačija od engleske. Mnogi koji ga nikada nisu lično vidjeli vjerovali su da je njegova visina data u engleskim stopama, što je odgovaralo visini od 157 cm.

6. Pokušali su da ga ubiju buretom vina

Godine 1800., nekoliko rojalističkih zaverenika je pokušalo da ubije Napoleona. Tako što su postavili bure za vino napunjeno barutom na rutu kojom je trebao da ode do Pariske opere. Međutim, kočija je išla brže nego što se očekivalo i osoba zadužena za paljenje fitilja pogrešno je izračunala vrijeme, pa je bure eksplodiralo kada je Bonapartina kočija već prošla: petoro ljudi je poginulo, ali je Napoleon ostao nepovrijeđen.

7. Kidnapovao je rimskog papu

Godine 1809. Napoleon je odlučio da se razvede od svoje prve žene, Žozefine, da bi se oženio kćerkom austrijskog cara. Pošto papa Pije VII nije bio voljan da odobri ovaj potez, Bonaparta je uhapsio papu i “pozvao” ga da boravi u Francuskoj dok ne prihvati ovaj i druge njegove zahtjeve, kao što je potpisivanje konkordata u korist njegovih interesa.

8. Betoven je želio da mu posveti simfoniju

Кompozitor Ludvig van Betoven osjećao je i divljenje i mržnju prema Napoleonu. Betoven se divio ovom čovjeku skromnog porijekla koji se izdigao na te visine i želio je da mu posveti svoju Treću simfoniju pod nazivom Eroika. Međutim, kada se Napoleon proglasio za cara, Betoven koji je simpatizovao liberalne ideje, bio je razočaran njegovim arogantnim stavom i promijenio je naslov u “Herojska simfonija, sastavljena za proslavu sjećanja na velikog čovjeka”.

9. Njegov omiljeni konj je uzet kao ratni plijen

Napoleon je gajio veliku strast prema konjima: imao ih je 130, od ​​kojih mu je omiljeni bio Marengo. On ga je pratio u najvažnijim bitkama. Kod Vaterloa, Marengu je na bojnom polju pronašao britanski poručnik, koji ga je odveo u Englesku i prodao potpukovniku Vilijamu Angerštajnu. Angerštajn je držao Napoleonovog konja sve dok nije umro, ali priča se tu ne završava: dao je njegova prednja kopita da se pretvore u burmutije.

10. Da li je umro od trovanja?

Decenijama se šuškalo da su Napoleona nasmrt otrovali njegovi engleski otmičari tokom izgnanstva na ostrvu Sveta Jelena. Ovo je poluistina: on je sigurno otrovan, ali ne namjerno. Papir koji je prekrivao zidove njegove rezidencije – koju je sam izabrao – sadržao je visoko otrovno jedinjenje arsena koje se u to vrijeme naširoko koristilo za dobijanje zelene boje papira, a koje je vjerovatno bio uzrok raka stomaka koji je doveo do njegove smrti.