Kako da znate da ste meta udara groma

01.09.2023. | 23:01

Ako se osjeti pucketanje, a kosa počne kostriješiti, možete postati meta sljedećeg udara groma. Odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile povrijede bubnjića, navodi doktor Marina Vrbančić, ljekar u Zavodu za hitnu medicinu Karlovačke županije.

Njemačka turistkinja koju je početkom sedmice pogodio grom u dugoreškom Kampu Slapić dobro se oporavlja i za koji dan biće otpuštena iz karlovačke bolnice. Takve sreće nije bila Britanka, koju je grom pogodio ljetos na splitskoj plaži Kašjuni – ona je preminula mjesec i po nakon nesreće. Uz češća grmljavinska nevremena, može se očekivati i sve više ljudskih žrtava od udara groma

Britanska fizioterapeutkinja Daniela DiMambro umrla je u bolnici u Notingemu, u koju je prebačena specijalnim medicinskim letom nakon liječenja u Splitu. Podsjetimo, 48-godišnja žena u društvu kćeri spremala se otići s plaže i u tom trenutku pogodio ju je grom. Oživljavao ju je ljekar koji se našao na licu mjesta, a u bolnici je stavljena na respirator. Liječene su joj opekline, unutrašnje i povrijede glave, a na respiratoru je ostala do smrti.

“Smrt je nastupila zbog udara groma, što je dovelo do srčanog zastoja i hipoksično-ishemijske povrijede mozga”, rekla je mrtvozornik Mairin Kejsi, dodajući da joj je munja vjerovatno ušla kroz desno uvo.

Rođaka DiMambro ispričala je britanskim medijima da joj je nakon udara srce stalo na 30 minuta te je izrazila zahvalnost KBC-u Split i pohvalila stručnost tamošnjih ljekara. Pohvale sada idu i karlovačkim doktorima zbog brze i stručne reakcije u slučaju povrijeđene Njemice, a koja je završila u koronarnoj jedinici Odjela za kardiologiju. Njen suprug čekao je u Kampu Slapić kako bi zajedno otputovali kući, potvrđeno je “tportalu” u tom popularnom, ujedno najvećem turističkom odredištu na Mrežnici.

Kako pomoći unesrećenom?

Doktorica Vrbančić, napominje za “tportal” da svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija. Za početak, treba odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

“Osnovno je pravilo – ne povećati broj žrtava. Ako je oluja u toku, a pacijent se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, osoba mora procijeniti, vodeći računa o ličnoj sigurnosti, je li moguće premjestiti žrtvu na sigurnije mjesto”, upućuje doktorica, potvrđujući da se žrtvi udara groma može odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti.

Potrebno je procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja – pri čemu treba imati na umu i moguću povredu kičme.

“Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati duže vrijeme. Kada ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek oni koje treba oživljavati”, kaže dr Vrbančić. Nadalje, osobu koja diše i ima puls valja postaviti u bočni položaj. Moguće su i pridružene povrijede u obliku preloma, rana i opekotina, a njih takođe treba adekvatno zbrinuti, prenose “Nezavisne”.

Inače, prilikom udara groma javljaju se rani i kasni znakovi i simptomi koji uključuju različite poremećaje srčanog ritma, srčani zastoj te zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje, kaže doktorica, dodajući da su neki od neuroloških poremećaja koji se mogu javiti i gubitak svijesti, privremena paraliza – posebno donjih ekstremiteta – grčevi i/ili nemogućnost prisjećanja događaja koji su prethodili udaru groma.

Moguće su i opekotine različitog oblika, poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta poput dugmadi i nakita, gdje nastaju površinske opekotine, a moguća je i karbonizacija tijela. Dolazi i do tzv. blast povrijeda grudnog koša i stomaka, preloma kostiju, povrijeda očiju i ušiju, s rupturom bubnjića – u 50 odsto slučajeva obostrano, otkriva dr Vrbančić, dodajući da se kasnije mogu pojaviti razni oblici neuroloških i psihičkih poremećaja.

Kada znate da ste meta?

Na otvorenim prostorima, upućuje doktorica Vrbančić, nikad ne treba stajati u velikoj grupi ljudi, nego se raspršiti kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba. Takođe, potrebno je izbjegavati eksponirane tačke, posebno osamljena stabla i ivicu šume. U šumi valja potražiti zaklon pokraj manjih stabala i grmlja. Velike pećine i doline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena.

U zidanom objektu ne treba stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stubova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači; ne koristiti telefon i mobitel tokom oluje, a poželjno je isključiti sve električne uređaje. Svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od direktnog udara.

Gdje se najviše umire u Evropi

Istraživači Evropske laboratorije za opasne oluje (ESSL) utvrdili su da na evropskom kontinentu svake godine u prosjeku 64 osobe umru od posljedica udara groma. Zemlje s najvećom stopom smrtnih slučajeva su Bugarska (8.6 na milion stanovnika), Moldavija (7.7) i Rumunija (5.8), a najnižu stopu od 0.1 imaju Belgija, Malta i Portugal.

Udio smrtnih slučajeva od groma u radnim aktivnostima raste od zapadne prema jugoistočnoj Evropi. Prilikom rada, ljudi najčešće stradaju na poljima, a u slobodno vrijeme dok planinare. Samo u austrijskim Alpama u periodu od 2005. do 2015. grom je pogodio 64 ljudi; četvoro ih je poginulo na licu mjesta, s tim da je dvoje lovaca stradalo od istog udara. Stopa preživljenja bila je 93.8 odsto. Gotovo svi slučajevi dogodili su se između juna i avgusta, a gotovo polovina u subotu ili nedjelju, uglavnom između 12.00 i 22.00 sata.

U rijetkim smrtnim slučajevima u zatvorenom prostoru (1.6 odsto) većina žrtava umire od vatre i dima koji izbiju nakon udara groma. U pogledu starosti, najviše stradaju djeca i mladi od 10 do 19 godina.