Lov na Hitlerove milijarde: Firer Nijemcima glumio skromnost, a plivao u bogatstvu, ali blago nije pronašla ni CIA!

08.12.2019. | 00:46

Nakon Drugog svjetskog rata, kada je Adolf Hitler službeno proglašen mrtvim, savezničke snage zaključile su da je njegovo imanje po diktatorskim standardima bilo prilično skromno – vrijedno je oko 800.000 dolara današnjeg novca.

Oduvijek je tvrdio da nema novca, a u svom testamentu je izjavio: „Ono što ja posjedujem pripada stranci, koliko god to da uopšte ima neku vrijednost.“ Istina je bila znatno drugačija, sada se tvrdi da je on sakupio lično bogatstvo u imovini, umjetnosti i gotovini u vrijednosti većoj od 6 milijardi dolara.

Kada nije planirao svoj uspon na vlast u Njemačkoj i kasniju evropsku dominaciju, Hitler je radio na nevjerovatnoj ljestvici šema za zaradu. Krio je novac prikupljen kao prilog na skupovima, usmjeravao milione dobijene prodajom Majn Kappfa i osigurao niz ugovora o pravima na svoje fotografije.

Nismu samo mase bile u neznanju o njegovom bogatstvu, već i poreska služba. Do trenutka kad je postao kancelar, dugovao je tri miliona dolara poreza. Ubrzo nakon toga tiho je odlučeno da kancelari ne moraju da plaćaju porez.

„Osjećao je da je plaćanje poreza ispod njegove časti“, objasnio je Kris Viton, autor knjige Hitlerova sreća. „Volio je novac. Jednostavno nije bio spreman da učini to. ”

Britanski TV dokumentarac, “Lov za Hitlerovim nestalim milionima”, pita šta se desilo sa bogatstvom. „već u 1944. godini, on ima milijarde rajhsmaraka. Danas je to mnogo više milijardi evra. Od praktično bankrota do milijardi za manje od decenije “, kaže Viton.

Mnogo novca je prebačeno u imovinu, Hitler je potrošio ekvivalent više od 200 miliona dolara za renoviranje svog seoskog odmarališta Berhtesgaden, kompleks sa 30 soba, prepun persijskih ćilima, tapiserija i starih majstora.

Godfri Barker, istoričar umjetnosti, rekao je da mu je Hitlerovo poštovanje za likovnu umjetnost pomoglo da skupi zapanjujuću ličnu kolekciju vrijednu stotine miliona dolara. “Hitler, čovjek koji je želio da vlada svijetom, bio je samo lice za javnost”, rekao je Barker. „Privatno jebio nešto što malo ljudi izgleda razumije. Njegov život je bilo povezano sa umjetnošću. Održavao je večere u Berhtesgadenu na kojima se slobodno razgovaralo o umjetnosti sa gostujućim generalima, a ni riječ o krvi prolivenoj u logorima u krugu od 70 kilometara. Dahau, selo južno od Minhena, u kojem je bio jedan od najgrubijih koncentracionih logora, bilo je mjesto gdje je Hitler smještao umjetnost.

Procijenio je da 8.500 hiljhada slika iz Hitrelove kolekcija bar 3.500 vrijedi milione evra svaka.

Nacisti su bili poznati po pljačkanju umjetnosti tokom tridesetih godina prošlog vijeka, ali Viton je rekao da je bio iznenađen kada je otkrio da to izgleda nije bio izvor Hitlerove kolekcije. „Očekivao sam da ću otkriti da je direktno odgovoran za pljačku i krađu slika koje je želio za sebe i nisam mogao da nađem dokaze za to. Našao sam dokaze da je on platio za njih – ponekad po nižoj cijeni, ali nikada slika nije ukradena“, rekao je on.

https://www.youtube.com/watch?v=kItgUo09-HE&feature=emb_title

Gotovo da je Hitler imao novac u rukama. Njegov prijatelj Mak Aman, izdavač Majn Kampf-a, vratio je 10 posto autorskih honorara na milione primjeraka knjige, od kojih je mnoge otkupila njemačka vlada. Hitler je takođe primao milione preko Hajnriha Hofmana, svog zvaničnog fotografa još od 1920-ih, koji je došao na ideju da licencira njegov imidž uz naknadu, uključujući i uplatu za svaki pečat koji je kovala vlada.

Prema dokumentima koji su deklasifikovani decenijama kasnije, istraga OSS-a, prethodnika CIA-e, pronašla je račune u vrijednosti od preko 350 miliona dolara u četrdesetim godinama prošlog vijeka. Taj novac nikada nije nađen poslije rata.

Keneth Jormark, forenzički računovođa sa sjedištem u Njujorku, kaže da je to i dalje misterija. “Hitlerovi bankovni računi nisu baš poznati”, rekao je. „nema mnogo informacija tamo.“

Hitlerova sestra provela je posljednjih 12 godina svog života boreći se za pristup nasljedstvu. Pravo joj je dodijeljeno 1960. godine, četiri mjeseca prije nego što je umrla, ali naizgled nije bila svjesna ogromnog bogatstva koje je zataškavano.

Jormark je rekao da postoje dokazi o računima u Švajcarskoj i Holandiji, ali nikada nisu isplaćeni nasljednicima Hitlera. „Potencijalno bi imali pravo da pokušaju da potraže dio tih sredstava“, rekao je. “Teoretski, banka je trebala da pokuša da pronađe pravog vlasnika.”

Kazao je da je vjerovatno da će švajcarska vlada do sada evidentirala neprijavljeni novac na računima.

Hitlerov testament, koji je napisao u njegovom bunkeru malo prije nego što se ubio, otkrila je specijalna jedinica britanske vojske koja govori njemački jezik. Herman Rotman, njemačko-jevrejski izbjeglica, koji je pobjegao u Britaniju i prijavio se da se pridruži vojsci sa 18 godina, bio je tamo kada je jedan od Hitlerovih pres sekretara uhapšen.

U naramenicama uniforme je krio dokument koji je bio Hitlerov testament. Slika skromnog čovjeka kako je Firer sebe prestavio bila je sve samo ne istinita, iako njegove milijarde nikada nisu do kraja pronađene.

 

Izvor.(Novosti.rs)