Mistično mjesto u Hercegovini: Ovdje temperatura nikad ne prelazi 11 stepeni VIDEO
12.07.2024. | 10:05Toplotni talas zahvatio je veći dio Evrope, a izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. No, gdje pronaći spas od visokih temperatura?
Ako se odlučite za more, rijeke ili jezera, ipak morate biti svjesni da trenutno osvježenje u vodi neće vam dati potreban odmor od vrućine.
Ipak, ova zemlja obiluje brojnim posebnostima, a jedno od njih je i pećina Vjetrenica unutar koje je temperatura uvijek 11 stepeni.
Vjetrenica predstavlja najveći sistem pećina u BiH. Smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, 300 metara istočno od sela Zavale na 260 m nadmorske visine. Od Mostara je udaljena 80 kilometara, a od Sarajeva oko 200 km.
U svijetu se nalazi na prvom mjestu po bioraznolikosti i njena dužina iznosi preko sedam km. Prosječna temperatura unutar pećine je 11 stepeni.
U pećini živi bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, a jedna od najpoznatijih je i čovječija ribica koja živi u Donjoj Vjetrenici.
Pojava snažnog “vjetra” na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice i po njemu je i dobila ime. Ipak, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja vazduha, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutrašnja i promjenljiva vanjska temperatura vazduha.
Na topografskoj površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli vazduh, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi.
Pećina je veoma prostrana i hidrografski bogata brojnim jezerima, vodopadima, potocima i manjim podzemnim tokovima koji teku u raznim smjerovima.
Na samom ulazu, na desnoj strani nalaze se dva srednjovjekovna reljefa, lov na jelena i viteški turnir, a starost pojedinih pećinskih crteža procjenjuje se na 10.000 godina. Najznačajnija arheološka otkrića su kosti pećinskog medvjeda i leoparda.
Najsistematičnija naučna istraživanja je vodio češki naučnik Karel Absolon u period od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate špiljske kanale. Po ovom naučniku je nazvan i jedan kanal (Abloslonov) koji je karakterističan po čestoj pojavi magle.
Magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, podzemne vode i vodopadi, vjetar koji stalno struji čine ovu pećinu jedinstvenom u svijetu. Mističnost ovog mjesta čine i razna narodna predanja, a po kojima su njoj su živjele vile čiji se glasovi i danas mogu čuti, prenosi Klix.
