Ne bacajte kese, naučite kako da ih heklate VIDEO

04.10.2020. | 23:20

Od kada je polovinom 2018. godine u Srbiji počela akcija naplate plastičnih kesa, njihova potrošnja smanjena je za 80 posto u trgovinskim lancima, podaci su resornog ministarstva.

Za još bolje rezultate Nacionalna strategija za upravljanje otpadom predviđa pomoć lokalnim samoupravama u izbacivanju plastičnih kesa iz upotrebe. Protiv kesa, na nešto drugačiji način, bori se i jedan momak iz Kruševca.

Heklanje i to ne obično, već ono gdje se umjesto konca koriste plastične kese, posao je baka Rade već dvije godine. Osim toga ova penzionerka i druge obučava kako da od otpada naprave predmet za upotrebu. Na tu ideju došao je njen unuk Miloš, inače student antroplogije iz Kruševca.

„U nekom trenutku sam gledao babu kako hekla dok gleda televiziju i shvatio da zapravo stariji ljudi imaju neko znanje u rukama, ali su po odlasku u penziju izgubili kontakt sa tržištem i ne znaju na koji način mogu svoje stvari da plasiraju. I onda sam tada shvatio da je korisno spojiti, tačnije da ja budem neka spojna veza između ljudi koji znaju nešto da rade i tržišta“, kaže Miloš Todorović.

umijeće heklanja plastičnim kesama baka Rada je naslijedila od majke, a višak slobodnog vremena u penziji bio je idealan za podsjećanje.

„Toliko sam se nervirala, kese svuda po ulici, u parku, na drveću mi mašu i pozdravljaju me i onda sam tako počela da radim. To mi je dalo ideju da kese skupljam“, sjeća se Rada Todorović.

Da bi sakupio što više kesa, Miloš je osnovao udruženje za održivi razvoj „Redefinisanje“. Mlade je angažovao da putem društvenih mreža prikupljaju kese, reklamiraju i prodaju proizvode, dok je izrada predemeta u rukama starijih i iskusnijih.

Za dvije godine postojanja udruženje je iz prirode uklonilo oko 9.000 plastičnih kesa, a desetak starijih osoba je dobilo priliku da dodatno zaradi od kuće heklajući.

Osim zarade, stariji su postali vidljiviji u društvu, a kese manje vidljive u prirodi. Iako su svjesni da je njihova akcija lokalnog karaktera i da ne mogu sistemski da riješe problem plastičnih kesa, ističu da im je cilj da bar malo utiču na svijest ljudi.

„Želimo da uvučemo što veći broj ljudi, odnosno širu javnost time što mogu da doniraju kese. Imamo koncept da doniranjem kesa mogu da ostvare popust na proizvode, poenta je da oni mogu da doniraju čiste kese, cijele i ove sada sa pijaca i one starije kese koje nisu biorazgradive i da na taj način možemo da sakupimo kese, preradimo ih i zapravo spriječimo da one završe u prirodi“, objašnjava Miloš.

Umjesto u prirodi stotinak kesa završilo je u ovom rancu. Osim njega, spretne ruke baka Rade, a od prije dva mjeseca i žena iz Udruženja žrtava porodičnog nasilja „Hajr“ isheklale su brojne torbe, podmetače, korpice, privjeske i druge predmete.

„S obzirom da sam heklala nekad kao djevojka, sad sam se podsjetila i baš mi čini zadovoljstvo, ne provodim puno vremena u kući, družim se sa prijateljicama“, ističe za “RTS” Ljiljana Perić, članica udruženja „Hajr“.

Šezdesetogodišnja Mara Krga, takođe je dio udruženja. Kaže da nije mogla da vjeruje da od kese može nešto poput ovoga da se ishekla, „ali, kada sam se uvjerila i vidjela ja sam se oduševila, morala sam da naučim kako bih mogla da radim i da pomažem i drugima“.

Ovakav projekat značajan je jer predstavlja vid resocijalizacije za žene koje su doživjele traumu. Osim toga novac od prodatih proizvoda usmjeren je na udruženje, koje su i same osnovale.

Prihod je i te kako potreban, ali nije primaran kada je riječ o ekološkom i socijalnom preduzetništvu. Ovdje se uspjeh mjeri mogućnošću da što više ljudi iz marginalizovanih grupa učinite vidljivim, brinući o životnoj sredini. A ovaj dvadesettrogodišnji student upravo to i radi.