Od kaseta do igračaka: Koje danas obične stvari sutra mogu da vrijede malo bogatstvo?

25.02.2024. | 19:05

Rijetki srećnici, kopajući među starim stvarima na tavanu, pronađu primjerak scenarija “Ratovi zvezda” koje je Harison Ford ostavio za sobom ili izgubljeno Karavađevo remek-djelo.

No, ima i onih koji se ne oslanjaju na sreću, već analiziraju koje bi to danas obične stari sutra mogle da se pretvore u pravo malo blago.

Doduše, Džejms Kruger nije bio među njima, ali priča o njegovoj srećnoj procjeni obišla je svijet (i mnoge otjerala na prijevremeno „proljećno čišćenje“ tavana).

Kada je njegov sin „Buba“ rođen 1982. u Indanapolisu, Džejms odlučio je da mu napravi vremensku kapsulu i preda mu je kao poklon za njegov 40. rođendan, navodi se na sajtu aukcijske kuće Heritage Auctions.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli America's auction house (@heritageauctions)

U brodski sanduk stavio je novine, magazine, kataloge, program za Kentaki derbi, video snimke posljednjeg Superbola, rubikovu kocku, E.T. igračke, kao i VHS kopije najgledijeg filma te godine – „Roki III“.

Pomislivši da će njegov sin možda želeti da pogleda i dva prethodna dela filma (koji „ko zna da li će biti poznat kroz 40 godina“), dodao je i njih – i napravio investiciju života.

Dok su kasete čekale Bubin 40. rođendan, Džejms je video reklamu firme Heritage Auctions, koja je tražila video-kasete za svoju predstojeću aukciju.

Sjetio se svojih primjeraka „Rokija“ i kontaktirao aukcijsku kuću, na njihovo ogromno oduševljenje, jer neotvorene VHS kasete, naročito čuvenih filmova, rijetkost su ovih godina.

Džejmsove su se na kraju, prošlog februara, prodate za 53.750 dolara, od kojih je samo za jednu dato 27,500 dolara, prenio je The New York Times.

Svojevremeno ih je kupio za 60 dolara po komadu.

Interesovanje kolekcionara se mijenja

Na ovoj aukciji VHS kaseta pomenute aukcijske kuće više od pola miliona dolara se našlo u opticaju, što je navelo direktore da se zapitaju koji bi to još predmeti iz ne tako davne prošlosti mogli da privuku kolekcionare.

Isto su se zapitali obični ljudi i na društvenim mrežama povela se diskusija – kada bi neko sada želio da napravi „vremensku kapsulu“, koje bi to stvari za 20, 30, 40 godina vrijedele mnogo više nego sada?

Ali čak i kada je materijlna vrijednost u fokusu, ključ je i dalje u nostalgiji smatra i Herritage Auctions (koja je 2021. godine prodala zapečaćenu igricu „Super Mario 64“ za 1,56 miliona dolara), ali i Vlada Radojičić, kolekcionar koji proteklih osam godina vodi onlajn prodavnicu „Vladova starinarnica„.

„Teško je dati taj odgovor što se današnjih stvari tiče. Ni meni sada ništa nije pretjerano zanimljivo, kao što mi određene stvari nisu bile interesantne dok sam bio dete, a sada su značajne. Na primjer, nekada smo svi bacali omote i sličice od žvaka – 30 godina kasnije baš njih skupljam“, objašnjava on.

Možda bi se i danas to moglo odnositi na neke sličice ili igračke, ali situacija je ipak drugačija, napominje.

„Mnogo je više firmi na tržištu koje to prave, nije zanimljivo kao nekad. Plus, nemamo ni mi jugoslovensku ili srpsku proizvodnju koja je takve stvari pravila i koji su, samim tim, bile drugačije u odnosu na svijet“, podsjeća.

Radojičić kaže da se kolekcionarstvom i sam bavi iz ljubavi prema starim stvarima, a da je nostalgija velika vodilja i za njegove kupce.

„Nedavno je jedna žena od mene kupila ukras za jelku i poslala mi sliku sebe kao djevojčice, pored jelke sa baš takvim ukrasem“, navodi primjer.

Drugi faktor: Rijetkost

Naravno, šta će biti na cijeni za 20 godina nije pitanje egzaktne nauke, ali nije tajna da rijetkost artikla podiže njegovu vrijednost.

Ističe se primjer bejzbol sličica u Americi. Kada su vintidž sličice, iz vremena kada ih je malo kompanija štampalo, a i ne toliko ljudi skupljalo, počele da se prodaju za ogroman novac, mnogo je više ljudi počelo da ih čuva pa su i same kompanije morale da „promjene pravila igre“ kako bi održali interesovanje, ali i kako masovnost ne bi spustila vrijednost predmeta.

Stoga svako ko bi želio da se upusti u ovu opkladu mora i da procijeni šta to većini ljudi neće pasti na pamet.

Pakovanje i bitnije od sadržaja

Treće i vrlo važno jeste kako se taj predmet čuva.

„Moja preporuka je – u originalnom pakovanju. Samo ambalaža donosi mnogo više vrijednosti nego sam sadržaj unutra. Ako je, na primjer, u pitanju igračka – kutija podiže vrijednost i do 80 odsto i važno ju je sačuvati i više nego ono što je unutra. Sigurno je ‘Roki’ video kaseta bilo mnogo, ali to što su bile neotvorene i u originalnom pakovanju je ove izdvojilo“, objasnio je Radojičić.

To takođe, dodaje, govori o tome koliko je „rijetkost“ važna komponenta kolekcionarstva, jer kutije se uglavnom bacaju.

Važno je i, ističe on, kako sačuvati te predmete kroz decenije od vlage i drugih spoljnih uticaja te, zavisno od prirode predmeta, svako ko želi da ga čuva narednih nekoliko decenija treba da povede i računa o tome.

Tu su uvijek „klasici“

Knjige (prvo izdanje „Hari Potera“ prodato je za više od 55.000 dolara), gramofonske ploče, pomenute bejzbol kartice, akcione figure, stripovi, stari novčići, dizajnirana odeća, umjetnička djela, originalne dizajnerske patike, poštanske marke… To su samo neki od predmeta koji u današnje vreme, kao i prije nekoliko decenija, u dobrom stanju, mogu da predstavljaju odličnu investiciju.

Kako preporučuje portal Money Wise, među predmetima u koje bi danas neko mogao da investira, a da mu se možda isplate sutra su i:

• Fanko pop figure
• Stvari iz Mekdonaldsa, od plastičnih slamčica u papirnim kesama, do igračkica iz obroka
• Kutije od grickalica, naročito pahuljica
• Novine koje su izašle na dan udarnih, istorijskih vesti
• Ograničena kolekcija odeće nekog ritejl brenda koji je ostvario saradnju sa poznatom ličnošću ili dizajnerom
• Nitendo DS
• Neotvoreni Lego setovi
• Igračke-ljubimci na baterije, ali u originalnom pakovanju, sa kojima se nikada niko nije igrao
• Prva izdanja savremenih knjiga (koliko god da je teško predvideti koja od njih će postati klasici)

Među kolekcionarskim predmetima na Limundu u Srbiji, pojedini idu i do nekoliko stotina hiljada dolara. Tako skup od 230 brojeva „Alana Forda“ košta 290.000 dinara, kolekcija „Dilana Doga“ 150.000 dinara, 31 „Zagor“ knjiga 124.321 dinar, a vintidž barbike u neotvorenim kutijama iz 1990-ih godina mogu se kupiti za oko 8.000-9.000 dinara.