Odjednom počela da priča sa stranim naglaskom: Majci dvoje djece ustanovljen rijedak sindrom

01.08.2024. | 12:21

Georgina Gailej primijetila je da ima švedski naglasak dok je razgovarala sa sestrom preko Fejstajma.

Ljekari u bolnici sumnjali su na moždani udar, ali dvije nedjelje kasnije dijagnostikovan joj je sindrom stranog naglaska.

Ovaj se sindrom javlja kada dođe do povrede mozga, a od pojave prvog takvog slučaja 1907. godine, pa sve do danas prijavljeno ih je svega 100-150 slučajeva.

Najpoznatiji takav slučaj zabilježen je 1941., kada je žena iz Norveške, koja je preživjela povredu glave tokom bombardovanja, nekoliko mjeseci kasnije počela da govori njemačkim naglaskom.

Georgina je majka dvoje djece iz Hilingdona, u zapadnom Londonu. Za medije je rekla kako je imala srčani udar nekoliko mjeseci ranije, ali da se dobro opravlja.

“Bila sam vrlo elokventna, a sada kažem ‘Ja’ umjesto ‘Jes’. Ljudi me pitaju odakle sam, a kad im kažem, smiju se. Ja se smijem, ali ispod površine me to rastužuje. Rođena sam Еngleskinja i tu sam odrasla. Nikad nisam ni bila u Švedskoj”, rekla je ona.

Georgina je nastavila: “Otišla sam u bolnicu i mislili su da sam imala moždani udar. Zadržali su me dvije nedjelje i tada su mi konačno postavili dijagnozu.”

Ljekari su joj rekli kako je to vrlo rijedak slučaj, piđše večernji.hr.

“Ne znam da li ću zauvijek imati ovaj naglasak. Želim da podignem svijest jer što više ljudi zna o tome, više će se istraživanja sprovoditi”, dodala je. U svijetu postoji još nekoliko zabilježenih slučajeva sindroma stranog naglaska koji su postali poznati.

Sarah Kolvil iz Еngleske zvuči kao Kineskinja, a tu je Sindi Hastings iz Australije koja kada je čujete imate utisak da je iz istočne Еvrope. Kaj Rasel je jedna Еngleskinja koja kada govori zvuči kao da je iz Francuske.

Sve tri žene su imale određenih zdravstvenih problema i nisu se osjećale dobro prije nego što je došlo do promjene u govoru.

Naučnici su zaključili da te promjene mogu biti posljedica povrede mozga, ali da nemaju stvarnu povezanost sa stranim naglascima, već se u govoru mijenja ritam, visina i intonacija, što može da se percipira kao neki strani naglasak.

Osim zbog fizičke traume, ovaj sindrom može se pojaviti i kao posljedica problema s mentalnim zdravljem.