Sokratove mudrosti: Sedam smjernica za srećniji život koje svi treba da primijenimo
04.06.2024. | 12:28Filozofovi savjeti vredniji su od suvog zlata. Ovakve mudrosti podstiču čovjeka da bude najbolja verzija sebe i raste do neslućenih visina.
Sokrat je bio čuveni filozof antičke Grčke, ostavio je neizbrisiv trag u filozofiji svojim dubokim idejama, pronicljivim učenjima i dubokom mudrošću. Uprkos činjenici da nije ostavio svoja pisana djela, njegovo filozofsko naslijeđe je sačuvano zahvaljujući radu njegovog učenika Platona i drugih antičkih filozofa.
Vjerovao je da filozofija treba da postigne praktične rezultate za dobrobit društva.
Nastojao je da uspostavi moralni sistem zasnovan na ljudskom razumu, a ne na teološkim principima. Po njemu, čovjekov izbor zavisi od njegove želje za srećom, a krajnja mudrost proističe iz poznavanja samog sebe. Dakle, što više čovek zna, imaće veću sposobnost da razmišlja i donosi odluke koje će ga dovesti do istinske sreće.
Pored ličnog razvoja, za srećniji život potrebno je i graditi prijateljstva jer se tako ljudi spajaju i lakše funkcionišu. Sokrat je i umro poštujući volju svoje zajednice, pokušavajući da ojača njenu ulogu. Njegova predavanja su uvek isticala da svaki čovjek posjeduje određene vrline koje predstavljaju najvrijedniji dio ljudskog bića i da u životu treba da težimo pronalasku tih vrlina.
Ovo je sedam mudrih Sokratovih smjernica za život:
1. O prijateljima
„Ako osoba ima malo prijatelja, onda ima puno životnog iskustva.“
Životno iskustvo je skup znanja i vještina koje je osoba dobila kao rezultat svojih životnih testova. Ovi testovi mogu biti različiti – lični neuspjesi, profesionalni problemi, bankrot, raspad veza, itd. Životno iskustvo nam takođe omogućava da bolje „vidimo“ ljude, razumjemo iskrenost njihovih odnosa, razumjemo motive njihovih postupaka. Sazrevši, pažljivo biramo one koje puštamo bliže sebi, sa kojima provodimo vrijeme, tražeći sličnosti u interesovanjima i uvjerenjima. Kako živimo, naš društveni krug se prirodno razvija i mjenja. U nekom trenutku možemo shvatiti da smo se udaljili od poznanika, kolega ili čak bliskih prijatelja. I to je u redu. Uostalom, što više životnog iskustva, to bolje razumjemo ljude i teže ih je pustiti u svoje živote. Ostaju samo najbliži i najposvećeniji.
2. O zdravlju
„Zdravlje nije sve, ali sve bez zdravlja je ništa.“
Zdravlje je jedno od najvrijednijih dobara u životu čovjeka. Na kraju krajeva, ako imamo zdravlje, možemo sebi obezbjediti sve što nam je potrebno, raditi ono što volimo, uživati u životu i praviti planove za budućnost. Ali zdravlje nije sve. Na primjer, međusobna ljubav i prijateljstvo su veoma važni u životu; bez njih život može izgledati prazno i besciljno. Duhovna harmonija, samorazvoj i uspjeh su takođe važni. Međutim, uprkos važnosti ovih aspekata života, bez zdravlja oni djeluju beznačajno. Samo kroz zdravlje možemo uživati u svim ostalim životnim zadovoljstvima i izabrati svoj put razvoja i usavršavanja.
3. O pronalaženju sebe
„Upoznajte sebe“.
Jedna od najpoznatijih Sokratovih fraza je da je glavni cilj osobe da razumije šta zaista želi. Shvatite svoje vrijednosti, svoja uvjerenja, svoje omiljene aktivnosti. U mladosti smo često zaokupljeni materijalnim dobrima, a spoljno odobravanje nam je važno. Međutim, kako godine prolaze, važnost samosvjesti postaje sve očiglednija.
4. O životu
„Novcem se može kupiti krevet, ali ne i san; hrana – ali ne i apetit; lijekovi – ali ne i zdravlje; sluge – ali ne i prijatelji; žene – ali ne i ljubav; stan – ali ne i ognjište; zabava – ali ne i radost; učitelji – ali ne i um.“
Naravno, novac i materijalna dobra donose utjehu u naše živote. Ali, po Sokratu, iako mogu da zadovolje naše osnovne potrebe, oni ne mogu garantovati miran san, dobro zdravlje, pravo prijateljstvo, smislene ljudske veze, kupiti ljubav, stvoriti topao dom pun ljubavi. Važno je ne samo juriti za novcem, već se fokusirati na dublje i značajnije aspekte ljudskog postojanja za istinsku samospoznaju i sreću.
5. O komunikaciji
„Niko nije tvoj neprijatelj, niko nije tvoj prijatelj, ali svaka osoba je tvoj učitelj“
Umjesto da sve dijelite na dve kategorije – neprijatelje i prijatelje, sa godinama shvatate da su i jedni i drugi potrebni u vašem životu za nešto. Neko nas podržava, neko izdaje, neko vara, a neko neočekivano postaje naš spasitelj. Tek nakon nekog vremena možemo shvatiti zašto su nam u životu bili potrebni određeni ljudi.
6. O poslu
Više od 90% ljudi radi ne po svojoj specijalnosti, već iz potrebe. Najvjerovatnije 70 odsto ne voli svoj posao, već radi samo zato što ima čitav niz obaveza prema djeci, porodici, bankama , pa ispada začarani krug. Ali, zamislite da se svi ljudi bave onim što im se sviđa – na kraju krajeva, ima onih koji žele da budu učitelji, vaspitači, ljekari, građevinari, prodavci. Svako bi bio na svom mjestu, rado išao na posao, smeškao se svojim mušterijama. Rad ne bi bio obaveza, već izvor ličnog zadovoljstva i unutrašnje motivacije. Svijet bi bio drugačiji.
7. O sreći
„Čovjek ne postiže sreću, ne zato što je ne želi, već zato što ne zna od čega se ona sastoji.“
Čovjek uvijek traži sreću, ali je često pomješa sa zadovoljstvom, što daje kratkotrajnu radost. Sreća je nešto dublje i trajnije što se ne može postići preko noći. Sastoji se od mnogo faktora i različitih aspekata života: porodice, karijere, prijateljstva itd. Mnogi ljudi traže sreću u spoljašnjim okolnostima kao što su novac, prestiž, materijalno bogatstvo. Ali radost ovih stvari je privremena. Ako čovjek ne pronađe sreću u sebi i ne pronađe smisao, onda će sva zadovoljstva biti prolazna.
