Svjetsko čudo o kojem se priča ovih dana: Ovdje je život izgubilo pola miliona ljudi

20.11.2024. | 22:27

Rimski koloseum godišnje posjeti skoro 4,2 miliona turista, a ovih dana se mnogo priča o njemu zbog nastavka čuvenog filma Gladijator.

Koloseum, jedan od najposjećenijih spomenika na svijetu, ovih dana dodatno privlači pažnju zahvaljujući blokbasteru Gladijator II, u režiji Ridlija Skota. Iako se radnja filma temelji na nekim stvarnim događajima, oni su prikazani na nešto drugačiji način i u različitim vremenskim okvirima, dok je veći dio priče plod mašte, piše Punkufer.hr.

Ali krenimo od početka: gradnju najvećeg amfiteatra Rima i antike, ujedno najvećeg pozorišta svih vremena, započeo je car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca, a završio njegov sin Tit. Koloseum je građen od kamena i betona, uz rad čak 60 hiljada robova, a završen je oko 80. godine nove ere. Koristio se za razne spektakle, gladijatorske borbe, ali i javna pogubljenja.

U to vrijeme bile su popularne i naumahije – simulacije pomorskih bitaka u posebnim bazenima, ponekad čak i u amfiteatrima.

Da li je Koloseum korišćen za ovakve predstave, nije sigurno. Istoričari se pitaju kako bi to bilo moguće, s obzirom na podzemni prostor ispod arene i potrebu za vodonepropusnim bazenom, kao i dopremanje i ispuštanje vode. Prema istoričaru Svetoniju, car Domicijan organizovao je naumahiju u Koloseumu oko 85. godine, što je bilo prije izgradnje podzemnih hodnika.

Svjetsko čudo

Godine 2007. u Lisabonu je izabrano sedam novih svjetskih čuda. Među njima su Kineski zid, Koloseum, Petra, Čičen Ica, Maču Pikču, Tadž Mahal i Kip Hrista Iskupitelja, dok je Velika piramida u Gizi dobila počasni status.

„Hljeba i igara“

Svi stari Rimljani imali su pravo besplatnog ulaska u Koloseum, a tokom spektakla dijelila se i hrana. Festivali su trajali dugo, neki čak i do 100 dana, pa su se u Koloseumu nekada odvijale prave bahanalije.

Podzemlje

Koloseum je imao složen sistem podzemnih hodnika, poznatih kao hipogeum. U njima su boravile životinje i čekali gladijatori, prije nego što bi izašli u arenu.

Gladijatori i zveri

Procjene govore da je tokom borbi u areni stradalo više od pola miliona ljudi i više od milion životinja. Ponekad bi tokom jednog dana bilo ubijeno i 10 hiljada životinja. Iako u novom filmu „Gladijator“ vidimo scene jahanja nosoroga i borbi sa ajkulama u Koloseumu, za takve događaje nema istorijskih dokaza.

Prirodne katastrofe

Vremenom su Koloseum oštetile brojne prirodne katastrofe. Najviše štete načinili su zemljotresi iz 847. i 1231. godine, koji su najviše „zaslužni“ za današnji izgled arene.

Razlog izgradnje

Vjeruje se da su postojala tri razloga za izgradnju ove spektakularne građevine: poklon Rimljanima od dinastije Flavijevaca u cilju sticanja popularnosti, organizacija raznih zabavnih događaja i demonstracija rimskog umijeća i bogatstva svijetu.

Ginisov rekord

Koloseum je uvršten u Ginisovu knjigu rekorda kao najveći amfiteatar na svetu. Dug je 189 metara, širok 156 metara i prostire se na više od 24 hiljade kvadratnih metara. Kapacitet mu je bio od 50.000 do 80.000 gledalaca, što ga čini najvećim amfiteatrom Rimskog carstva.

Stari rimski epigram

„Dok Koloseum stoji, stajaće i Rim, kada Koloseum padne, pašće i Rim. Kada padne Rim, pašće i svijet.“

Kapacitet

Borbe su se održavale pred publikom od oko 60 hiljada ljudi, od kojih je 10 hiljada stajalo (na stajaćim mjestima). Koloseum je imao 76 ulaza i čak pokretni krov koji je štitio posetioce od sunca i kiše. Ogromna konstrukcija od platna sa konopcima (velarij) pružala je hladovinu gledalcima. Za rad na velariju birani su najbolji mornari rimske flote.

Turizam

Koloseum godišnje posjeti skoro 4,2 miliona turista.