Ako dijete raste ispod četiri centimetra godišnje – provjerite šta se dešava VIDEO

01.05.2022. | 19:59

Kada gajite dijete i gledate ga svakodnevno nekada i ne primijetite da li je prebrzo poraslo. Isto tako nije lako uočiti da li dijete raste nedovoljno i previše sporo. Poremećaji rasta postoje i njima se bave stručnjaci, a važno je da roditelji reaguju na vrijeme.

Korisne savjete o dječjem rastu u RTS Ordinaciji dala je dr Tatjana Milenković, pedijatar – endokrinolog iz Instituta za majku i dijete „Dr Vukan Čupić”.

Dr Milenković objasnila je kada djeca najbrže rastu: „Mi najbrže rastemo u prvoj godini života – to je 25 centimetara, poslije se taj rast smanjuje na 12 i po centimetara i onda se postepeno smanjuje. Ako govorimo o nekom predškolskom uzrastu dijete nikada ne bi trebalo da poraste manje od 4,5 do pet centimetara godišnje, a inače kada se kaže brzina rasta uvijek se misli na godišnjem nivou”.

Objasnila je i da ako dijete staje sa rastom, onda sasvim sigurno treba provjeriti uzrok: „Treba da se vidi da li postoji neki problem zbog čega ono u suštini prestaje da raste ili je potpuno prestalo sa rastom. Mi danas znamo da se rast praktično završava u pubertetu, sa završetkom puberteta. Dobro znamo iz svog svakodnevnog života da nijedna djevojčica nije izrasla u srednjoj školi – mi smo završile svoj rast u osnovnoj školi, a dječaci su završili rast u srednjoj školi, i niko ne raste poslije toga”.

Dr Milenković je podvukla da djevojčice prestanu da rastu sa prvom menstruacijom, možda još nešto malo nakon toga, ali praktično se tada zaokruži pubertet i završi, kako je rekla, linearni rast.

Koliko često bi trebalo mjeriti visinu djeteta?

Pedijatar- endokrinolog je objasnila da je jednom godišnje svako dijete treba izmjeriti da bi bili sigurni da je brzina njegovog rasta normalna i da dijete normalno raste: „Znači to se sprovodi tokom sistematskih pregleda u domu zdravlja, a mi toplo preporučujemo da mjerenje urade i roditelji kod kuće, zato što to može da se uradi na vrlo jednostavan način”, rekla je doktorka i ukazala na aplikaciju Karta rasta koja može da se instalira na telefonu: „Aplikacija se koristi tako što se ukucaju visine roditelja, mi savjetujemo ipak da se ljudi izmjere, a ne samo po sjećanju „koliko sam imao u vojsci” ili u srednjoj školi. Zatim se ukucavaju visine djeteta, pri čemu mora prvo da se ukuca posljednja izmjerena visina, a onda i sve prethodne. Na taj način dobije se jedna vrlo lijepa krivulja rasta, tako da prostim okom može da se vidi da li dijete normalno raste i da se vidi da li dijete raste u skladu sa visinama roditelja.”

Kada bi trebalo odvesti dijete ljekaru zbog problema sa rastom?

Dr Milenković odgovara: „Ako dijete poslije druge godine, jer u tom periodu treba baš dosta da raste, pa sve do puberteta raste četiri ili manje centimetara na godišnjem nivou, onda to sasvim sigurno predstavlja neki poremećaj i dijete treba da se uputi ljekaru, odnosno endokrinologu. Dijete koje prebrzo raste nama ne dolazi zapravo zbog prebrzog rasta. Oni zapravo najčešće dolaze zbog toga što roditelji uočavaju znake prijevremenog puberteta. To je nekako najviše rezervisano za žensku djecu.

„Priča o prijevremenom pubertetu je stvarno priča o rastu, jer 85 odsto našeg rasta se završava u prepubertetskom periodu, događa u predpubertetskom periodu. Znači, u pubertetu porastemo 15 odsto i ako se rano uđe u pubertet – dijete će rano završiti rast, tako da je vrlo važno da se djeca redovno mjere, da se ucrtava ta visina u kartu rasta i čim se vidi neko odstupanje, da se upute dalje”.

Kada počinje pubertet kod djevojčica, a kada kod dječaka?

Dr Tatjana Milenković: „Normalno vrijeme ulaska u pubertet za žensku djecu je 8 godina, a za mušku djecu devet godina. Znači, već od tog trenutka se smatra normalnim ako dijete uđe u pubertet. Ako se pubertet kod ženskog djeteta javi prije osme godine života ili kod dječaka prije 9. godine života, mi smatramo da je to prijevremeni pubertet i to svakako ako se desi treba da se dijete odvede ljekaru. Pubertet kod ženske djece započinje porastom dojki, a kod dječaka porastom testisa.”

Koji zdravstveni problemi mogu uticati na poremećaj rasta?

Dr Milenković je rekla:„Poremećaj rasta je znak da sa djetetom nešto nije kako treba. Znači, to nije dijagnoza, vi samo vidite da vam dijete ne raste dobro. Na primjer- ako govorimo o niskom rastu najveći broj djece zapravo ima porodično nizak rast, najveći broj djece, i to su suštinski zdrava djeca. Naš je zadatak da vidimo zašto to dijete ne raste.

Ako je to neka astma koja nije pod kontrolom, mi ćemo prvo reći – ovo dijete mora da se liječi kako treba, pa ćemo da vidimo kako će da raste. Ako dijete nema nikakve tegobe, dođu roditelji prvi put i nema nikakve tegobe već samo kažu da je nisko, ništa ga ne boli, normalno se ponaša, jede, igra se, spava, sve je u redu ali je nisko, mi onda uradimo neku prvu bateriju ispitivanja da bi isključili alergiju na gluten, da bi isključili poremećaj funkcije štitaste žlijezde, da vidimo da li je normalna krvna slika, da dijete nema neku tešku anemiju, da vidimo da li je normalna funkcija jetre, funkcija bubrega. To je neki prvi skrining, prvo naše ispitivanje”.

Doktorka kaže da se ponekad tu i završi njihov dio posla: „Ako se otkrije da dijete ima jako visoka antitijela za celijakiju, onda ga pošaljemo gastroenterologu i njihova terapija za nizak rast je celijačna dijeta. Ako dijete ima hipotireozu, odnosno smanjenu funkciju štitaste žlijezde, onda je lijek za to dijete tiroksin. Ako to dijete prima, zbog osnovnoe bolesti kao što je reumatoidni artritis ili nefrotski sindrom, kortikosteroide u visokim dozama – mi znamo da tu ne možemo da uradimo ništa, jer to su hormoni koji u suštini ne dozvoljavaju djetetu normalno da raste, a s druge strane moraju da ih primaju jer im liječe osnovnu bolest, pa se tu osjećamo prilično nemoćni i ljekari koji ih liječe i mi”, iskreno je objasnila dr Milenković.

Dodaje da ako toga nema sljedeći korak je ispitivanje sekrecije hormona rasta: „To radimo u bolničkim uslovima, radimo dinamske testove za procjenu sekrecije hormona rasta i onda na osnovu rezultata tih testova i svega ostalog što smo do tada uradili procjenjujemo da li dijete treba da dobija hormon rasta ili ne.