Bebe počinju da usvajaju vještinu govora mnogo ranije nego što se mislilo
02.02.2025. | 19:14Bebe su kao mali detektivi, koji neprestano sabiraju dokaze o svijetu oko sebe. Kada beba gleda u nas dok govorimo, to je zato što hvata više od zvukova – ona uči kako se ti zvuci stvaraju, a kako pokazuje novo istraživanje, to čine mnogo ranije nego što se do sada mislilo.
Nedavna studija istraživača sa Univerziteta u Sidneju, objavljena u Developmental Science, pokazuje da ovaj nevjerovatan proces usvajanja jezika počinje već u dobi od četiri mjeseca, što razbija staro uvjerenje da bebe uče ove obrasce tek nakon što se prilagode svom maternjem jeziku između šest i 12 mjeseci starosti.
Ovi nalazi takođe daju priliku da se na adekvatan način podrže deca koja su u riziku od razvojnog kašnjenja.
Sortiranje zvukova
Do svog prvog rođendana, bebe već imaju fino podešene uši za zvuke maternjeg jezika kroz proces koji se naziva perceptivno podešavanje. Njihov mozak sortira niz zvukova kako bi se fokusirao na one koji su najvažniji.
Ali u prvih šest mjeseci, bebe mogu da razlikuju zvukove jezika koje nikada nisu čule. Na primjer, mogli bi da razlikuju određene kontraste na hindiju koje ne izgovaraju odrasli govornici njihovog maternjeg jezika ili da identifikuju jedinstvene tonove na mandarinskom, čak i ako odrastaju u domaćinstvu u kojem se govori drugi jezik.
Ova nevjerovatna sposobnost ne traje vječno. Između šest i 12 mjeseci, bebe počinju da sužavaju fokus na zvukove koje najčešće čuju. Za samoglasnike, ovo fino podešavanje počinje oko šest meseci, dok suglasnici slede nakon približno deset mjeseci.
Bebe zumiraju zvukove koji su važni, kao što je razlika između ‘r’ i ‘l’, dok gube osjetljivost na zvukove koje ne čuju redovno.
Do sada su istraživači mislili da je ovaj proces sužavanja potreban kako bi bebe počele da uče složenije jezičke vještine, kao što je otkrivanje da se „b“ i „d“ razlikuju jer se jedan pravi usnama, a drugi vrhom jezika.
Međutim, pomenuta studija je pokazala da bebe od četiri mjeseca već uče kako se fizički stvaraju zvukovi, mnogo prije nego što ovo sužavanje počne.
Učenje mini jezika
Zamislite da slušate nekoga kako govori jezik koji ne znate. Čak i ako ne razumijete riječi, možda ćete primjetiti kako se njihove usne ili jezik pomjeraju. Ovo mogu da urade i četvoromjesečne bebe.
Da bi to pokazali, naučnici su sproveli eksperiment sa 34 bebe, uzrasta od četiri do šest mjeseci. Napravili su igru „podudaranje uzorka“ koristeći dva napravljena mini-jezika.
Jedan jezik je imao riječi sa usnenim samoglasnicima (p, b, m), dok je drugi koristio zubne (t, d, c, s, z). Svaka reč bila je uparena sa slikom iz crtanog filma – meduza za reči na usnenim i rak za reči sa zubnim. Snimak riječi je pušten u isto vrijeme kada je prikazana njena uparena slika.
Ove slike su pomogle da se uvidi da li bebe mogu da povežu svaki mini-jezik sa tačnom slikom.
Nakon što su bebe naučile ove mini-jezike i njihove parove slika, umesto da čuju riječi, gledali su video-snimke lica osobe koje izgovara nove riječi iz istih mini-jezika ali bez zvuka.
Na nekim video-snimcima lice je odgovaralo crtanom filmu koji su ranije naučili. U drugima, nije. Zatim je praćeno koliko dugo su bebe gledale video zapise – uobičajena metoda koju istraživači koriste da vide šta privlači njihovu pažnju.
Bebe inače duže gledaju na stvari koje ih iznenađuju ili zanimaju, a kraće na stvari koje su im poznate, što istraživačima pomaže da razumiju kako obrađuju i prepoznaju ono što vide.
Rezultati su bili jasni: bebe su značajno duže gledale video-snimke na kojima je lice odgovaralo onome što su naučile. Ovo je pokazalo da ranije nisu samo pasivno slušali – one su aktivno učile pravila mini-jezika i povezivali to znanje sa onim što su vidnjeli.
Povezivanje tačaka
Jednostavno rečeno, to znači da četvoromesečne bebe mogu da povežu tačke između zvuka i vida. Ova rana sposobnost uočavanja obrazaca u tome kako nastaju zvukovi je osnova za kasnije učenje jezika. Kao da njihovi mozgovi već postavljaju temelje za izgovaranje prvih reči.
Ovo otkriće mijenja ono što se mislilo o ranom učenju jezika beba i ukazuje da bebe počinju da otkrivaju obrasce sa četiri mjeseca, mnogo prije nego što počnu da se perceptivno prilagođavaju zvucima svog maternjeg jezika između šest i 12 mjeseci.
Ovi nalazi otvaraju nekoliko zanimljivih pitanja. Na primjer, kako odrastanje u dvojezičnom domu utiče na ovu sposobnost? Da li bi bebe mogle da iskoriste ovu veštinu da nauče obrasce na potpuno novim jezicima? Naučnici će nastaviti da istražuju ova pitanja i otkrivaju načine na koje mozak beba postavlja scenu za učenje jedne od najsloženijih ljudskih vještina: jezika.
