Božić se slavi tri dana i svaki ima svoja pravila: Sutra očekujte goste, a evo šta se radi sa badnjakom
07.01.2025. | 21:23Pravoslavni vjernici Božić slave puna tri dana, pri čemu se za svaki vezuju određena vjerovanja i običaji.
Prvi dan najradosnijeg praznika pravoslavaca je Božić, drugi je Božji dan, posvećen Bogorodici, a treći Sveti Stefan. Po običajnom kalendaru, ta tri dana kuća se ne čisti, pogotovo ne metlom.
Božji dan – posvećen dobrim djelima i mirenju
Drugi dan Božića u Srpskoj pravoslavnoj crkvi posvećen je Saboru presvete Bogorodice, a u narodnim vjerovanjima sabiranju dobrih djela i mirenju.
Naziva se i Božji ili Srednji dan, i provodi se svečano, u znaku solidarnosti, milosrđa, prijateljstva. Obilaze se kumovi, prijatelji i komšije, primaju gosti. Kažu, ko vam se nađe na kućnom pragu da nikako ne treba da ga vratite, nego da ga na najbolji način ugostite, navodi RTS.
U Vojvodini se po tradiciji prežu konji, vrani i bijeli.
Još se ponegdje zadržao običaj koleda. Grupa maskiranih mladića obilazi kuće, pjevaju koledarske pjesme, želeći domaćinstvu zdravlje i napredak. Ponegdje mladi u naselju, porti ili na raskršćima igraju u kolu, dok drugi na trkama, na okićenim konjima, „vijaju“ Božić.
Sveti Stefan, treći dan Božića
Trećeg dana Božića, slavi se Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan, koga brojne porodice praznuju kao krsnu slavu.
Na taj dan nekada se iznosila slama iz kuće, koja je donijeta za Badnje veče. Nije se bacala, već se stavljala u raklje, pčelinjak, vinograd, voćnjak, kokošinjac ili neke druge pomoćne zgrade, ističe Danas.
U Vojvodini, božićna slama se uklanja se još tokom noći, u prvim minutima Stevandana. Slamu uklanjaju žene, ćuteći – da se ne čuje kako odlazi Božić.
Inače, po tradiciji se sve do malog Božića, odnosno 14. januara, ljudi pozdravljaju božićnim pozdravom.
Šta se radi s badnjakom?
Prema tradiciji, badnjak se nekada posle Božića ložio u kućnim ognjištima, što je danas za većinu nezgodno. Da bismo našli sredinu između naslijeđa i modernog načina života, najbolje rešenje je da badnjak vratimo u prirodu, odakle smo ga i uzeli, objasnila je za Nova.rs Olivera Stančić, teološkinja i koordinatorka verske nastave za Lepeničko namjesništvo u Kragujevcu.
Ona navodi da se običaji razlikuju od mjesta do mjesta, ali napominje da bez obzira na običajne razlike, prema ovom drvetu koje simbolizuje novo rađanje, treba da se ophodimo s poštovanjem.
„Jako je bitno da se badnjak ne baci na smetlište ili u kontejner, već ga treba vratiti prirodi kako bi nastavio tok novog rađanja. Najbolje je da se ostavi na nekom rodnom drvetu, koje će s proleća ponovo doneti rod. Badnjak upravo to i simbolizuje u našim domovima, svi želimo dobru, berićetnu, bogatu i rodnu godinu, a da bismo imali novi napredak, treba da ga vratimo u prirodu odakle i dobijamo sve što nam je potrebno za život“, kaže Stančić.
Ona dodaje da se prema tradiciji badnjak iz kuće iznosi trećeg dana Božića, ali da postoje i krajevi u kojima badnjak u domovima ostaje do Malog Božića, odnosno do Nove godine po Julijanskom kalendaru, pa se tek tada zalaže u ognjištima ili iznosi u prirodu.
