Četiri navike kojima nesvjesno sabotirate sopstvenu sreću

06.04.2025. | 20:22

Prihvatanje odgovornosti za tuđe emocije, odlaganja zadataka iz straha od neuspjeha ili otpisivanja cijelog dana zbog jedne neprijatnosti – da li vam ovo zvuči poznato? Mnogi od nas imaju navike kojima sami sebi stvaramo stres, tako da upadnemo u negativni, začarani krug iz kojeg ne možemo pobjeći. Srećom, postoje načini da spriječimo takve obrasce ponašanja.

Nekada je teško prepoznati sopstvene loše navike, posebno kada su vezane za naše misli i nesvjesne reakcije. Ipak, postoji nekoliko primjera gdje je ključno uvideti da nam određen način na koji razmišljamo donosi mnogo više štete nego koristi, kao što su:

Većinu dana ste fokusirani na svoje misli, a ne na realnost

Prirodno je da ljudi razmišljaju o prošlosti ili budućnosti, da preispituju svađu sa bliskom osobom ili planiraju dalje korake da bi ispunili svoje ciljeve – ali pretjerano fokusiranje na ove misli može biti problematično. Prekomerno analiziranje prošlosti često je povezano sa depresijom, dok opsesivno iščekivanje budućnosti može pojačati anksioznost i osjećaj kao da sadašnjost nije dovoljno dobra.

Ovo ne samo da vas sprečava da uživate u trenutku već i utiče na donošenje odluka – na primjer, možda često izbjegavate ozbiljne razgovore zbog straha od nečije reakcije ili odugovlačite sa završavanjem određenih obaveza, jer već pretpostavljate da ih nećete uspešno uraditi. U takvim trenucima, pokušajte prepoznati da vas sprečavaju isključivo vaše misli, a da je realnost drugačija – čak i vrlo mala promjena stava može da vam olakša.

Samokažnjavanje kao motivacija

Ako ste se sebi ikada zadali uslov poput “Neću jesti dok ovo ne završim” ili “Neću napraviti pauzu dok ne obavim zadatak”, nesvjesno ste sebe kaznili pod izgovorom da ste samodisciplinovani. Ovakvo razmišljanje možda deluje kao dobra motivacija, ali vam zapravo samo stvara nepotreban pritisak. U većini slučajeva niste u problemu ako nešto ne uradite odmah, tako da možete pronaći bolje metode koje vas podstiču i inspirišu.

Umjesto da zadatke posmatrate kao teret koji treba izdržati, pokušajte da ih učinite prijatnijim. Dozvolite sebi male užitke tokom rada, kao što je odmor od nekoliko minuta, a kada zadatak postane podnošljiviji, lakše ćete se fokusirati i završiti ga.

Jedan loš trenutak vam pokvari cijeli dan

Bilo da prospete kafu po košulji ili dobijete neprijatnu poruku ili mejl, morate se podsjetiti da su neprijatnosti normalan deo života. Ipak, ako se dogode ujutru, verovatno mislite da vam je ceo dan unapred osuđen na propast. Jedan ili dva loša događaja ne znače da je sve krenulo nizbrdo, ali ako prihvatite taj stav, počećete da primećujete samo negativne delove dana. Odvojite nekoliko minuta da uradite nešto što vas usrećuje – to neće izbrisati loš trenutak, ali će sprečiti da vam pokvari čitav dan.

Preuzimate odgovornost za tuđa osjećanja

Empatija je važna, ali postoji razlika između razumijevanja nečijih emocija i dopuštanja da one upravljaju vašim mislima i raspoloženjem. Kada stalno pokušavate da udovoljite svima, rizikujete da zanemarite sopstvene potrebe, što na kraju dovodi do nezadovoljstva i ogorčenosti.

Umjesto toga, podsetite se da nije vaš zadatak da uvijek usrećujete sve oko sebe, posebno ako to znači da se odričete sopstvenih želja ili radite nešto što vam ne prija (ili vam čak šteti). Odvojite vreme da razmislite šta zaista želite u određenoj situaciji i prihvatite činjenicu da ne možete kontrolisati tuđe reakcije.