Danas je Svjetski dan mlijeka: Napitak koji je jako važan u našem životu

01.06.2021. | 13:24

Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization – FAO) Ujedinjenih nacija obilježava 1. juni kao Svjetski dan mlijeka. Cilj je raznim događajima i programima naglasiti važnost mlijeka.

Glavni važan cilj koji stoji iza Svjetskog dana mlijeka je osvijestiti ljude o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u našem životu. Osim što su odličan izvor prehrane, mlijeko i mliječni proizvodi takođe su sredstvo preživljavanja za gotovo milijardu ljudi širom svijeta. Tržište mliječnih proizvoda vrlo je važna komponenta globalne ekonomije.

Najčešće vrste i sastojci mlijeka

“Proizvodnja mlijeka mnogim je poljoprivrednicima egzistencijalno zanimanje. Mlijeko se kao sirovina prvenstveno koristi za preradu u mljekarskoj industriji, ali i u pripremanju druge hrane. Iako se upotrebljava mlijeko krava, bivola, ovaca, koza, deva i kobila, ipak je u prehrani i proizvodnji dominantno kravlje mlijeko. Na proizvodnju mlijeka utječe niz faktora kao što su agroekološki klimatski faktori, stepen razvoja privrede, vjerska struktura stanovništva, tradicijski aspekt, te navika konzumiranja mlijeka i mliječnih prerađevina”, ističe Rusmir Goletić iz Veterinarskog zavoda Instituta (INZ).

Kravlje mlijeko, kao i druge vrste mlijeka, složen je biološki proizvod raznolikog i promjenljivog sistema, a sastav zavisi od mnogih faktora. Mlijeko sadrži niz fizikalno hemijskih sastojaka pa se u praksi koriste uobičajeni podaci o udjelu vode, mliječnoj masti, bjelančevinama, mliječnom šećeru (laktoza) i udjelu pepela i ukupnoj bezmasnoj suvoj tvari. Kravlje mlijeko sadrži prosječno 87,4 odsto vode i to u dva oblika kao slobodna ili kao vezana voda.

Bjelančevina ima prosječno 3,3 odsto i one su u prehrambenom smislu najvažniji sastojak mlijeka. Bjelančevine mlijeka sastoje se od dvije grupe, kazeina 78,5 odsto i bjelančevina sirutke 16,5 odsto. Mliječna mast (3,9 odsto) ima najveću energetsku vrijednost u mlijeku, a sastoji se od triglicerida (97 – 98 odsto), dok se drugi sastojci nalaze u malim količinama. Sadržaj mliječne masti najviše je promjenjiv sastojak. Mliječni šećer (laktoza 4,7 odsto) u mlijeku je prirodni šećer, pa uz hranidbenu energetsku vrijednost, ima i dijetetski značaj. Kravlje mlijeko prosječno ima 4,8 odsto laktoze i značajna je u tehnologiji proizvodnje fermentiranih proizvoda i nekih vrsta sireva.

Kozje i ovčije mlijeko

Kozje mlijeko je posebnog okusa, po hemijskim i fizikalnim osobinama slično je kravljem mlijeku, osim što ima nešto više mliječne masti i manje bjelančevina. Ovčije mlijeko bogatije je mliječnom masti (6,6 odsto) i bjelančevinama (5,2 odsto), a mlijeko i mliječni proizvodi imaju specifičnu aromu.

U uslovima ekstenzivne proizvodnje mlijeka minimalna je higijenska kvaliteta mlijeka pa je rizičan broj mikroorganizama i somatskih stanica, te dopuštene količine rezidua antibiotika i hormona, a naročito je rizična prisutnost drugih zabranjenih materija. Stoga sirovo svježe kravlje mlijeko, kao komercijalno mlijeko namijenjeno tržištu za daljnju preradu i korištenje, mora udovoljavati uslovima kvalitete propisane domaćim i međunarodnim standardima, kažu u INZ-u.

Prednosti i potrebe upotrebe mlijeka u prehrani

Mlijeko i prerađevine se preporučuju u svakodnevnoj prehrani i to zbog nutritivnog i medicinskog značaja jer opskrbljuje organizam potrebnim hranjivim tvarima kojih u mlijeku ima oko 100. Mlijeko kao osnovni prehrambeni proizvod najvažnija je namirnica animalnog porijekla i organizmu daje energetsku komponentu, hranidbenu vrijednost, vitamine, minerale te određene zaštitne materije. Koriste ga sve urasne kategorije ljudi, a naročito je značajno u prehrani adolescenata, predškolske i školske djece.

Budući da pozitivno utiče na razvoj i rast, preporučuje se da djeca u tri obroka dnevno konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine. Starijim osobama mlijeko smanjuje rizik od osteoporoze, a potrebno je i za druge funkcije u organizmu. Značajno je zbog prevencije određenih bolesti. U BiH, kao i većem dijelu svijeta, zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani nije zadovoljavajuća jer se ne primjenjuju preporuke o 2-3 obroka mlijeka u dnevnoj prehrani, saopšteno je iz INZ-a.