Dječiji pulmolog o kašlju i alergijama: Normalno je da dijete bude bolesno šest do osam puta godišnje

09.11.2024. | 10:04

Dječiji pulmolog alergolog Katarina Milošević kaže da nema stajanja sa cjelogodišnjim alergenima, poput grinja iz kućne prašine, ali da je završeno sa sezonskim. Istakla je da je ove godine polen ambrozije napravila “priličnu pometnju”, posebno onima koji imaju ozbiljan alergijski rinitis i probleme vezane za sezionske alergije. Što se tiče djece, pošto krenu u školu, od treće nedjelje septembra kreću učestalije virusne infekcije, praćene kašljem.

„Djeca često kašlju, ono što se zna da dijete ispod pete godine u prosjeku kašlje između 185 i 200 dana godišnje. Prosječno, zdravo dijete, koje nema nikakvih drugih problema, apsolutno je normalno da bude bolesno šest do osam puta godišnje. Tu mislim na respiratorne infekcije gornjih i donjih puteva“, ukazuje ona u Danu uživo na N1.

Ističe i da trenutno nemamo svu popunjenost mjesta u domovima zdravlja, ima dosta pregleda, ali, kako ocjenjuje, vremenske prilike nam još idu na ruku, te je apelovala na roditelje da što više vremena sa djecom provode na otvorenom, a ne u igraonicama koje su postale veoma popularne posljednjih godina.

Trenutno je, poručuje sezona rino virusa, ima i bakterijskih infekcija i najviše su pogođena djeca mlađa od pet godina.

Navodi i da je kašalj normalni odbrambeni mehanizam.

„Kašalj kod djece se potpuno razlikuje od odraslih… Zvuk kašlja zavisi od grkljana, ali generalno, ne treba se bojati kašlja, time dete štiti svoja pluća. Ono što mi ne voliko, to je što nekako trenutno u Srbiji niko ne smije da se nakašlje i što se strašno zloupotrebljavaju lekovi koji ne treba da imaju mesto u lečenju kašlja“, kaže Milošević.

Dodaje da su u pitanju lijekovi koji se koriste za liječenje astme, naročito alergijske, to su inhalacioni kortikosteroidi, „svi se trenutno u Srbiji inhaliraju, to su značajne zloupotrebe lijekova za otvaranje disajnih puteva“.

Rekla je i da pedijatri često ukazuju na zloupotrebu antibakterijske terapije.

„Naročito kad govorimo o djeci do pete godine, najčešča učestalost, više od 80 odsto, virusne su infekcije“, kaže, naglasivši da tu nema mjesta antibioticima.

Navodi da dijete koje kašlje i normalno sprovodi svoje svakodnevne aktivnosti, to nije za brigu.

„Čak ni visoka temperatura, razumijete, zato što ako je neko dobio visoku temperaturu, daćemo, znači ono što dajemo za snižavanje temperature. Kada su potrebna neka ispitivanja – bar tri dana da ima povišenu temperaturu, preko 38,5, da uradite neki minimum ispitivanja, a ne odmah i istog trenutka, znači to je ono što je bitno. Treba da ispratimo. I drugo, ako se odlučimo za antibakterijsku terapiju, apsolutno ne dolazi u obzir da se mijenja nakon 24 ili 48 sati. Za sve treba vrijeme. Znači, uzrast, kako je dijete, da li odbija da jede, znači šta se dešava, naravno, i ukoliko još ima neke pridružene simptome. Pridruženi simptomi, to je otežano disanje“, upozorava.

Pojašnjava da otežano disanje treba razlikovati od toga da li dijete teško diše, „vi ga čujete, što mi kažemo u žargonu, da zviždi, znači tu treba apsolutno da se jave svom pedijatru, ili dete ima samo taj sekret koji će uz neku fizičku aktivnost ili uz neku terapiju koja je potrebna, ali samo da se pomogne, da dijete to iskašlje, njemu biti dovoljno“.

„A ne odmah da se koriste lijekovi koji su odlični, ali za određene dijagnoze, a ne za kašljanje“, poručuje.

Na pitanje kako roditelji da reše problem toga da djeca često ne umiju da izduvaju nos, ona kaže da je rešenje toaleta disajnih puteva, ali ni sa tim ne pretjerivati.

„Mi moramo djecu da naučimo da duvaju nos. Jednostavno, to su bolesti odrastanja. Djeca stvaraju istu količinu sekreta kao i odrasli, to je puno za njih. Naravno dijete koje je prohodalo, njemu je mnogo lakše“, ocjenjuje i dodaje da je najbolja fizička aktivnost da pokrenu to izbacivanje sekreta.