Doktor upozorio na položaj spavanja – može da ukaže na zdravstveni problem

09.11.2024. | 07:53

Ponekad je potreba da spavate na više jastuka zapravo upozorenje na ozbiljan zdravstveni problem.

Kardiolog dr Rouzi Godeset objašnjava da potreba za spavanjem u „povišenom“ položaju može ukazivati na srčanu insuficijenciju, odnosno srčana slabost – stanje u kojem srce više ne pumpa efikasno krv jer je oslabljeno.

Srčana insuficijencija se obično javlja kada srčani mišić više nije dovoljno jak da normalno pumpa krv. Posljedice su hronični umor, oticanje ekstremiteta i otežano disanje, često zbog nagomilavanja tečnosti u plućima.

Mnogi pacijenti u ovim situacijama lakše dišu ako su malo uzdignuti, zbog čega im je udobnije spavanje na više jastuka.

„Neki ljudi sa srčanom insuficijencijom doživljavaju nakupljanje tečnosti u plućima, što otežava disanje kada leže“, objasnio je dr Godeset za The Sun i dodao da ako primjetite da su vam potrebni dodatni jastuci ili se probudite bez daha, posjetite lekara.

Srčana insuficijencija se često javlja nakon srčanog udara ili kao rezultat dugotrajnog visokog krvnog pritiska i srčanih oboljenja.

Samo polovina pacijenata sa dijagnozom srčane insuficijencije živi duže od pet godina, a čak osam od deset pacijenata sazna za dijagnozu tek tokom hitne hospitalizacije.

Iako se srčana insuficijencija ne može izliječiti, rana dijagnoza može smanjiti rizik od ozbiljne bolesti i smrti. Tretmani uključuju lijekove za poboljšanje funkcije srca i hirurške procedure, kao što je implantacija pejsmejkera ​​za kontrolu srčanog ritma ili operacije za poboljšanje protoka krvi, prenosi Index.hr.

Kako prepoznati rane simptome i zaštititi srce

Pored otežanog disanja, simptomi srčane insuficijencije mogu uključivati uporan kašalj, nadimanje, ubrzan rad srca i gubitak apetita. Iako ove tegobe mogu biti povezane sa manje ozbiljnim stanjima, dr Godeseth savetuje da se ne odlaže poseta lekaru.

Da bi smanjili rizik od srčanih oboljenja, stručnjaci preporučuju redovnu fizičku aktivnost, uravnoteženu ishranu i izbjegavanje pušenja.

Samo vježbanje može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za 35 odsto jer reguliše krvni pritisak, snižava nivo lošeg holesterola i pomaže u održavanju stabilnog nivoa glukoze u krvi.