Doktori ustanovili: Evo koja je razlika između anksioznosti i depresije
13.03.2023. | 17:15Naučnici i doktori širom svijeta su ustanovili da čovječanstvo nikada u istoriji nije toliko patilo od mentalnih poremećaja kao danas.
Anksioznost i depresija važe, nažalost, za “najpopulanije” bolesti 21. veka.
Kao odgovor na pitanje zašto je to tako, psiholozi uglavnom navode brz tempo života i stres koji je u velikim količinama prisutan kod svih nas. Od savremenog čovjeka se danas očekuje mnogo, da bude uspješan na svim mogućim poljima, a da pritom ostane smiren i staložen. Jurnjava za novcem, stres na poslu, iznenadni tragični gubici mogu vrlo negativno uticati na psihu jednog mladog čovjeka, pogotovo ako je u pitanju hipersenzitivna osoba.
Međutim, anksioznost i depresiju svako može osjetiti na svojoj koži, tvrde stručnjaci. U pitanju su psihički poremećaji koje su jednostavno ušle u pore modernog društva.
Razlika između anksioznosti i depresije
- Depresija čini da se osoba konstantno umorno, dok se anksiozna osoba oseća budno, čak i noću.
- Kod depresije nedostaje motivacija, dok se anksiozna osoba osjeća jako loše ako ništa ne radi.
- Depresivna osoba nema volje da ide na posao ili u školu, a anksiozna se oseća vrlo uznemireno dok ispunjava svoje svakodnevne obaveze.
- Anksioznost jako loše utiče na međuljudske odnose, dok depresivnoj osobi uopšte nije stalo da održava kontakt sa ljudima.
- Depresivna osoba će uvijek ranije otići sa posla, dok će se anksiozna osoba u tom slučaju plašiti otkaza.
Ono što je zajedničko kod anksioznosti i depresije, jeste osjećaj straha, beznađe, očajanje. Iako je depresija jedno od najtežih stanja u koje čovek može da zapadne, ni anksioznost nije bezopasna. Naime, zamislite kada biste čitav život bili u nekom paničnom strahu i grču da će se nešto loše desiti, a samo Vi znate šta je to. Pakao, zar ne?
Vrlo je bitno da se i jedna i druga bolest tretira ozbiljno uz pomoć adekvatne terapije i stručnjaka. Često ljudi nisu svjesni da imaju psihološki problem dok ne dođu do tačke pucanja. Stoga je vrlo bitno obratiti se na vreme psihologu ili psihijatru, da bolest kao i svaka druga, ne bi uzela maha.
Simptomi anksioznosti:
Osjećaj nervoze, nemira i tenzije
Osjećaj slabosti i umora
Osjećaj krivice
Doživljaj iskrivljene realnosti
Izbjegavanje određenih mjesta i situacija
Plitak dah
Ubrzano lupanje srca
Vrtoglavica
Doživljaj gušenja
Simptomi depresije:
Konstantna tuga
Beznađe
Povećan ili umanjen apetit
Nesanica ili velika potreba za snom
Nedostatak seksualnog nagona
Razmišljanje o smrti ili planiranje samoubistv, prenosi NovostiMagazin.