Drhtanje ruku može biti znak ozbiljnog oboljenja: Evo kada se morate javiti ljekaru

04.10.2023. | 11:47

Svima se dešava da ponekada ruke zadrhte i ova pojava se smatra normalnom. Pokušajte da stavite list papira na ispruženu ruku, dlanom nagore, i uvjerit ćete se sami.

Drhtanje ruku je neugodno i remeti sposobnost ljudi da obavljaju svakodnevne zadatke poput pranja zuba i jela, a u većoj mjeri sprečavaju normalno obavljanje posla i bavljenje hobijima, piše Washington Post.

 Potencijalni okidači

Postoje i potencijalni okidači koji mogu pojačati drhtanje ruku do te mjere da se može vidjeti golim okom, a u njih spadaju:

– ekstremni strah, anksioznost ili umor

– groznica, hipertireoza ili nizak nivo šećera u krvi

– praktikovnje jakih vježbi

– odvikavanje od alkohola, nikotina ili kofeina

– određeni lijekovi (antidepresivi)

U ovim situacijama rješavanje potencijalnih pokretača može prividno popraviti situaciju.

Međutim, postoje neki važni znaci kada je drhtanje ruku znak ozbiljnijih stanja kao što je Parkinsonova bolest ili multipla skleroza. Ako primijetite drhtanje ruku bez očiglednog okidača, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom, jer može biti riječ o nekom od ovih oboljenja.

Parkinsonova bolest

Drhtanje ruku je prvi simptom kod otprilike tri od četiri osobe sa Parkinsonovom bolešću. Kod ovog oboljenja drhtanje ruku često počinje samo u jednoj ruci u stanju mirovanja (ponekad se čini kao da palac i kažiprst kotrljaju pilulu naprijed-nazad), ali se također može javiti u nozi ili stopalu.

Multipla skleroza

Drhtanje ruku pogađa mnoge pacijente s multiplom sklerozom, oboljenjem centralnog nervnog sistema povezanom sa imunitetom. Ljudi s multiplom sklerozom mogu doživjeti „napade“ neuroloških simptoma, poput iznenadnog gubitka osjećaja na jednoj strani ili problema sa vidom, koji izgleda da se sami popravljaju prije nego što počne druga epizoda, piše Kurir.rs.

Vilsonova bolest

Manje čest uzrok drhtanja, Vilsonova bolest, češće se dijagnostikuje kod mlađih pacijenata i javlja se zbog genetskog defekta koji uzrokuje akumulaciju bakra u dijelovima tijela, kao što su jetra, zglobovi i mozak.