Dugo sjedenje nosi sa sobom jednu bolest koljena: Ovo je najbolji način liječenja

27.06.2021. | 15:15

Pravi uzrok bolesti je nepoznat, međutim, naučnici sumnjaju da bi pokretači mogli da budu i već postojeći uslovi i naslijedni geni.

Zglob koljena je složena struktura koja se sastoji od kostiju, ligamenata i hrskavice. Olakšava kretanje i omogućava hodanje, trčanje i skakanje. Dugotrajno trošenje zgloba dovodi do razvoja artroze koljena. Artroza koljena odnosi se na stanje u kojem postoji upala zbog artritisa i obično je praćena bolom i otokom.

Degenerativne promjene kolenskog zgloba često se nazivaju gonartroza. Gonartroza koljena je neinflamatorno stanje povezano sa starenjem populacije. U blažim slučajevima, pacijent doživljava epizodni bol nakon dužih perioda neaktivnosti, kao što je dug dan na poslu.

Gonartroza je prilično česta kod starijih osoba, ali nije isključivo bolest starosti. U hroničnim slučajevima može biti ugrožen cio zglob koljena, a u najgorem slučaju zamjena koljena može postati neophodna. Osteoartritis kolena (medicinski poznat kao gonartroza) opisuje se kao oštećenje hrskavice u koljenskom zglobu. Šteta je nepovratna i može znatno ograničiti nečiju pokretljivost.

Na osnovu korena bolesti postoje dvije različite vrste: primarna (unutrašnja) i sekundarna (spoljašnja). Primarni osteoartritis koljena je prilično misteriozan. Pravi uzrok bolesti nije poznat, međutim, naučnici sumnjaju da bi okidači mogli biti već postojeći uslovi i naslijedni geni. Takođe se sumnja da su pokretači odabir načina života, uključujući nedostatak vježbanja i gojaznost.

Faktori rizika

Sekundarni osteoartritis koljena je lakše dijagnostikovati i ima jasno porijeklo. Faktori rizika za razvoj sekundarne gonartroze uključuju sportske nezgode ili fizičku traumu koljena, fizičku aktivnost visokog intenziteta koju doživljavaju radnici i oni koji imaju duge periode neaktivnosti kao što su dugi sati za radnim stolom.

Načini liječenja

Najbolji tretman uključuje upravljanje bolom tokom napredovanja bolesti. Izbjegavanje stresnih aktivnosti, poput intenzivnog ručnog rada i hodanja po neravnom terenu, pokazalo se efikasnom mjerom koju pacijent može preduzeti u svom svakodnevnom životu.

Zdrava ishrana i gubitak kilograma značajno pomažu u smanjenju opterećenja na koljenima. Regulisana fizioterapija pomaže u ciljanom treningu mišića i dokazano je da je efikasan put liječenja.

Vježbanje je najefikasnija opcija za borbu protiv bolesti.