I prekomjerno zijevanje može da bude simptom određenih stanja

29.03.2025. | 19:45

Zijevanje traje obično od četiri do sedam sekundi i često se javlja kao reakcija na umor, dosadu, buđenje i stres.

Zijevanje je složen mišićni pokret koji za nekoliko sekundi, potpuno raširi cijeli disajni sistem čovjeka, dok se okolni mišići snažno istežu ili zatežu, najviše oko grla.

Uobičajeni okidači za zijevanje uključuju umor, dosadu, buđenje i stres, kao i gledanje ili slušanje drugih ljudi koji zijevaju.

Drugi izraz za zijevanje je oscilacija. Naučnici ne znaju tačno šta je svrha zijevanja. Postoji nekoliko teorija, ali nijedna od njih nije sigurna.

Zijevanje obično traje od četiri do sedam sekundi, a sastoji se od nekoliko koraka:

-Dugi udah (udisanje) kroz nos, a zatim kroz usta.
-Kratki trenutak snažnog istezanja mišića oko usta i grla.
-Brzi izdah (izdisanje) kroz usta uz opuštanje mišića.

Zijevanje je uglavnom involuntarno, što znači da čovjek nema kontrolu nad njim. Većina naučnika ga smatra refleksom. Međutim, osoba može da natjera sebe da zijeva tako što postepeno udiše vazduh dok povlači vrh jezika i ponavlja otvaranje vilice.

Funkcija zijevanja

Trenutno postoje tri glavne teorije o tome koja je funkcija zijevanja:

Da se “probudi” mozak

Hipoteza o uzbuđenju kaže da zijevanje aktivira mozak. Ova teorija je povezana sa činjenicom da umor i dosada najčešće izazivaju zevanje. Dosada se javlja kada glavni izvor stimulacije u okruženju više nije u mogućnosti da održi pažnju. Ovo izaziva pospanost aktivirajući sistem za signalizaciju sna u telu. Istraživači smatraju da u tom trenutku telo mora da uloži napor da održi kontakt sa spoljnim svetom. Na taj način, tijelo koristi zijevanje kako bi držalo osobu budnom. Kada se zeva, ubrzava se puls a to može da pomogne čovjeku da ostane budan. Nekoliko facijalnih mišića se zateže i isteže tokom zijevanja, što, takođe može da pomogne da se osoba probudi.

Da se “ohladi” mozak

Hipoteza o hlađenju mozga sugeriše da temperatura mozga opada prilikom zijevanja zbog unosa viška vazduha i promjena u protoku krvi u licu. Studije na životinjama i ljudima pokazuju da se zevanje javlja pre, tokom i nakon situacija sa abnormalnom termoregulacijom, kao što su toplotni stres i hipertermija (povišena telesna temperatura).

Radi povezivanja sa drugima

Hipoteza o komunikaciji zasniva se na zaraznosti zijevanja. Istraživači koji podržavaju ovu teoriju misle da zevanje funkcioniše kao komunikacija ili sinhronizacija unutar grupe. Vjeruju da može da služi kao signal dosade ili stresa za ljude oko nas. Većina istraživača smatra da je društvena interakcija manja funkcija zijevanja koja koegzistira sa značajnijom funkcijom.

Godinama je glavna teorija bila da zijevanje unosi više kiseonika – uglavnom za mozak. Nedavno su istraživači odbacili ovu teoriju, jer su studije pokazale da kontrolisani nedostatak kiseonika ne izaziva više zijevanja nego obično. Pored toga, ova teorija ne objašnjava zašto fetus zijeva, jer fetus dobija kiseonik putem krvi kroz pupčanu vrpcu.

Za sada, zijevanje ostaje misterija. To je zbog toga što zevanje ima složene mehaničke, biološke, neurološke i bihevioralne uticaje. Teško je da se zna gde jedan uticaj prestaje, a drugi počinje. Pored toga, istraživači nisu proučavali zevanje koliko su proučavali druge ljudske ponašanja i funkcije.

Šta izaziva zijevanje

Dokazi sugerišu da je umor najčešći okidač za zijevanje. Ostali okidači uključuju:

-Buđenje. Često je uobičajeno istezanje i zijevanje u isto vreme kada se čovek probudi
-Dosada
-Određeni stresni događaji. Na primer, sportisti često zevaju pre utakmice
-Imitacija zevanja – što izaziva pravo zijevanje
-Glad
-Gledanje ili slušanje zevanja
-Čitanje ili razmišljanje o zijevanju

Zašto je zijevanje zarazno?

Istraživači nisu sigurni zašto se ovo dešava. Međutim, smatraju da je to povezano sa empatijom – našom sposobnošću da razumijemo i dijelimo osećanja drugih.

Studije pokazuju da je podložnost zaraznom zijevanju povezana sa empatijskim veštinama kod neurotipičnih ljudi. Drugim riječima, što je osoba empatičnija, veća je vjerovatnoća da će da doživi zarazno zevanje. Pored toga, nekoliko studija je otkrilo da podložnost zaraznom zevanju opada kod neurodivergentnih osoba koje imaju poteškoće sa socijalnim interakcijama. Ovo obično uključuje osobe sa poremećajem iz spektra autizma.

Zarazno zijevanje može da se uklopi u ono što psiholozi nazivaju „miroring“ (limbička sinhronizacija) – nesvjesno oponašanje neverbalne komunikacije, ponašanja, govora i facijalnih izraza ljudi sa kojima smo emotivno bliski. Psiholozi smatraju da je ovo neverbalni način pokazivanja empatije.

Da li je prekomjerno zijevanje problem?

Odrasli ljudi zijevaju otprilike devet puta dnevno u proseku. Ali neki ljudi zievaju i do 20 puta dnevno, i to je normalno za njih. Zdravstveni radnici smatraju da je prekomerno zevanje više od tri zevanja u 15 minuta nekoliko puta dnevno. Neki ljudi sa prekomjernim zevanjem tvrde da imaju i više od 100 slučajeva.

Prekomjerno zijevanje može da bude simptom određenih stanja. Može da ometa svakodnevni život.

Stanja koja uzrokuju prekomjerno zijevanje

Prekomjerno zijevanje može da bude simptom određenih stanja ili situacija, uključujući:

Stanja povezana sa prekomjernom dnevnom pospanošću (hipersomnija), kao što su narkolepsija, nedostatak sna i opstruktivna apneja u snu.

-Sindrom povlačenja opijata.
-Određeni lekovi, kao što su SSRI, apomorfin i nalokson.

Mnogi neurološki poremećaji takođe su povezani sa prekomernim zevanjem:

Amiotrofična lateralna skleroza (ALS).

-Epilepsija.
-Povrede glave.
-Migrene.
-Multipla skleroza (MS).
-Moždani udar.

Ako osoba pati od jzevanja tokom nekoliko dana, treba da se obrati zdravstvenom radniku. Ako postoji prekomerno zevanje i drugi simptomi moždanog udara, kao što su iznenadna utrnulost ili slabost na licu, ruci ili nozi, odmah treba da se potraži hitna medicinska pomoć.

Bol u grlu prilikom zijevanja

Ako dolazi do bola u grlu prilikom zijevanja, vjerovatno je to zbog toga što je grlo iritirano infekcijom, povredom ili suvoćom. Grlo se značajno širi i otvara kada osoba zeva, što može da izazove još veću upalu, samim tim, i bol. Takođe, puno vazduha prolazi kroz grlo, a suvoća može da pogorša postojeću iritaciju.

Mogući razlozi za bol u grlu kada se zeva su:

-Virusne respiratorne infekcije, kao što su prehlada, grip ili COVID-19
-Bakterijske respiratorne infekcije, kao što je streptokokna angina
-Tonzilitis (kada se krajnici inficiraju i oteknu)
-Povreda grla, kao što je ogrebotina od gutanja oštre hrane
-Bolu u ušima tokom zevanja

Zijevanje otvara male cevi koje vode od srednjeg uha do zadnjeg dela nosa i grla, koje se zovu eustahijeve tube. One su obično zatvorene.

Jedna od funkcija eustahijeve tube je da odvodi višak tečnosti i izlučevina iz srednjeg uha. Ako je eustahijeva tube začepljena (disfunkcija eustahijeve tube), može da se oseti bol u ušima kada se zeva.

S druge strane, zevanje može da olakša nelagodnost u ušima i probleme sa sluhom koji mogu da se dožive tokom brzih promena nadmorske visine, kao što se dešava tokom leta avionom i u liftovima.

Zašto oči suze prilikom zevanja?

Kada se zeva, nekoliko mišića na licu se napne i istegne. Ponekad, ovo može da povuče i stimuliše suzne žlijezde, što dovodi do suza i suznih očiju. Umor i iscrpljenost mogu da dovedu do suvoće u očima.