Infarkt je smrtonosniji od kovida-19 zato ne odlažite posjetu ljekaru VIDEO

16.12.2020. | 22:09

Na koji način koronavirus utiče na naše srce i da li su promjene u organizmu koje se dešavaju tokom kovid infekcije atak na srce, za RTS su govorili kardiolozi porfesor dr Arsen Ristić i dr Dalibor Dragišić.

Kardiovaskularni bolesnici su tokom pandemije koronavirusa svrstani u rizičnu grupu, zajedno sa svim ostalim hroničnim bolesnicima. Kako naglašava prof. dr Arsen Ristić, jasno je da infekcija koja počinje upalom pluća i pravi ozbiljan poremećaj razmijene gasova u organizmu opterećuje kardiovaskularni sistem.

Najčešća bolest srca je ishemijska bolest – ljudi koji imaju anginu pektoris ili oni koji su doživjeli infarkt i imaju srčanu slabost – stanje svih tih bolesnika se jako pogorša kada padne kiseonik u cirkulaciji, kada razmjena gasova nije dobra, dodaje profesor.

„S druge strane, jedna burna upala pluća opterećuje desnu polovinu srca pa se onda srčana slabost neminovno pogorša, a sa treće strane, bolesnici kojima se ova infekcija proširi na druge segmente, kao što je cirkulacija ili sam srčani mišić, oni koji dožive upalu srčanog mišića, miokarditis, imaju takođe, ozbiljne potencijalne komplikacije, pogotovu ako su prije toga već imali neku drugu kardiovaskularnu bolest“, napominje profesor Ristić.

Hronične kardiovaskularne bolesti i kovid-19

Doktor Dalibor Dragišić, kardiolog u KBC „Dr Dragiša Mišović“ koja radi u kovid sistemu skoro sve vrijeme pandemije, navodi da je primijećeno da veliki broj pacijenata ima klasično zapaljenje srčanog mišića, odnosno miokarditis, jer koronavirus, kao i svi drugi virusi, pored toga što zahvataju pluća, zahvataju i druge organe u tijelu.

„Težina kliničke slike može da se keće od blaže, a može da vodi i do ozbiljnog zapaljenja koje će kasnije kao trajnu posljedicu da ostavi srčanu slabost“, dodaje kardiolog.

Kovid-19 je sistemska bolest. Pluća su najčešće pogođen organ, ali su vrlo često zahvaćeni i srce, i bubrezi, i mozak. Naravno, to se ne dešava kod svih pacijenata.

„Ali ako je pacijent već imao neku arterosklerozu i plak na krvnim sudovima, to zapaljenje može da dovede do pucanja plaka koji će izazvati akutni koronarni sindrom i izazvaće infarkt, i opet srčani mišić na drugi način pati“, dodaje dr Dragišić.

Međutim, dodaje profesor Ristić, na Klinici za kardiologiju Kliničkog centra Srbije, pojavljuju se bolesnici koji i poslije više od mjesec dana od preležane kovid infekcije imaju pogoršanje srčane slabosti, sa opasnim aritmijama, sa znacima burne upale srčanog mišića, što je uobičajeno i za druge virusne infekcije na srcu, mada je taj period obično mnogo kraći, nego u slučaju kovida-19.

Šta je D-dimer analiza?

U kardiološkoj praksi D-dimer je analiza koja se uradi kako bi se procijenilo imali neko krvne ugruške u cirkulaciji, a najčešće se radi zbog sumnje na jedno vrlo ozbiljno stanje koje se zove plućna embolija, objašnjava profesor Ristić.

„To je jedan od najčešćih uzroka smrti u ozbiljnim stanjima i to je jedan od problema kod kovida-19 koji se može adekvatno spriječiti široko dostupnom terapijom“, napominje gost Ivane Božović.

Analiza D-dimera nije isključivo marker tromboze. On je i marker upale i može biti povišen i kod ljudi koji imaju bilo koju vrstu zapaljenskog procesa u organizmu. Tako da povišen D-dimer nije jednako tromboza, i nije jednako embolija pluća, naglašava profesor. Ali ako je on negativan onda nema embolije pluća.

Doktor Dragišić dodaje da vrijednosti D-dimera nisu povišene kod svih pacijenata oboljelih od kovida-19, ali kod većine jesu. Inače, to je standardna analiza koja se po protokolu radi prilikom prijema bolesnika, jer na osnovu nje se otprilike može predvidjeti i tok hospitalizacije.

„Pokazalo se da pacijenti sa vrlo visokim vrijednostima dimera se češće komplikuju, zahtijevaju intenzivniju terapiju. Analiza se radi na prijemu, ali i na otpustu jer se na osnovu tih vrijednosti određuje kako će se nastaviti liječenje kod kuće“, dodaje kardiolog.

Broj infarkta uvećan za 30 odsto

Posljednjih mjeseci se najčešće javljaju pacijenti sa akutnim koronarnim sindromom, koji imaju bol u grudima, koji imaju neku od formi srčanog udara, a zatim bolesnici kod kojih je došlo do pogoršanja srčane slabosti. Takođe, dosta pacijenata ima i pogoršanje aritmija, navodi profesor Ristić.

„Dio razloga za pogoršanje srčane slabosti je takođe kovid infekcija koja može, ali i ne mora biti prepoznata. Može biti prisutna u vrijeme kada se pogoršava srčana slabost, a može biti i nekoliko dana prije toga“, dodaje dr Ristić.

Međutim, ovo povećanje broja infarkta koje je zabilježeno na Klinici za kardiologiju KCS ne mora da znači da je posljedica pandemije, već prosto da je takva redistribucija bolesnika u okviru grada i države jer trenutno u Beogradu sem Kliničkog centra, samo još Institut „Dedinje“ i VMA zbrinjavaju nonkovid pacijente.

Klinika za kardiologiju KCS i inače zbrinjava najveći broj bolesnika, ali je sada preuzela i posao svih ostalih ustanova.

Koje simptome ne smijete da ignorišete?

– Prije svega to je nagla pojava bola u grudima koja ne prolazi ni poslije pet minuta, niti poslije uzimanja nitroglicerina.

– Naglo nastao osjećaj nedostatka vazduha;

– Naglo nastalo zamaranje.

To su simptomi koji zahtijevaju hitno zbrinjavanje. S druge strane, hronični pacijenti već znaju koliko mogu da tolerišu pojavu pojedinih simptoma, ali kada bol bude mnogo duži, intenzivniji, kada je praćen preznojavanjem, čak i strahom od smrti, takvi pacijenti ne bi smjeli da čekaju da se što prije obrate ljekaru, naglašava dr Dragišić.

To što neki pacijenti često odlažu da se jave ljekaru kada osjete izvjesne tegobe je bio značajan problem i prije pojave pandemije, ali je sada postao dosta uočljiv ne samo kod nas već i u svijetu. Ljudi u strahu od kovida-19 pokušavaju da se sami liječe, čekaju da tegobe same od sebe prođu.

„To se nekada zaista i desi, ali u stanjima koja jesu urgentna, kao što su srčani ili moždani udar, svaki minut se računa i svaki minut kašnjenja ima svoje posljedice na težinu samog srčanog udara i na težinu posljedica koje će ostaviti. Jer potencijalni rizik od osnovne bolesti ili kovid infekcije je neuporediv“, naglašava profesor dr Arsen Ristić.

Kako da zdravo srce ostane zdravo?

Doktor Dalibor Dragišić priznaje da nema ništa novo da kaže, jer svi savjeti koji važe i van pandemije, važe i danas.

Meiteranski način ishrane, sedam sati sna, pola sata brzog hoda tri puta nedjeljno, uz redovno uzimanje terapije.

Profesor Ristić dodaje da hronični bolesnici u posljednje vrijeme zbog stresa i nedostatka bliskih kontakata imaju loše regulisan krvni pritisak i imaju češće anginozne tegobe, ali da se to rješava adekvatnom terapijom i da takvi pacijenti ne treba da oklijevaju da se obrate nadležnom ljekaru.