Istraživanje pokazalo: Gledanje komedija popravlja zdravlje srca

02.09.2023. | 13:46

Brazilski kardiolozi potvrdili da je kod pacijenata koji su gledali televizijske komedije zabileženo poboljšanje kardiovaskularnih problema

Stara izreka da je “smijeh najbolji lijek” možda sadrži element istine kada je u pitanju zdravlje srca. Studija je pokazala da smijeh izaziva širenje tkiva unutar srca – i povećava protok kiseonika kroz tijelo.

Kod pacijenata sa koronarnim bolestima koji su bili uključeni u terapiju smijehom došlo je do smanjenja upalnih procesa i poboljšanja stanja zdravlja, pokazalo je istraživanje.

“Naša studija je otkrila da terapija smijehom povećava funkcionalni kapacitet kardiovaskularnog sistema”, rekao je glavni autor studije, profesor Marko Safi, iz bolnice u Porto Alegreu u Brazilu.

Nalazi su predstavljeni na godišnjem sastanku Evropskog kardiološkog društva u Amsterdamu, najvećoj svjetskoj konferenciji za bolesti srca.

Ovo je prva studija ove vrste koju su sproveli naučnici kako bi ispitali da li terapija smijehom može poboljšati stanje pacijenata sa srčanim oboljenjima.

U istraživanju je učestvovalo 26 odraslih osoba prosječne starosti 64 godine, kod kojih je dijagnostikovana koronarna arterijska bolest uzrokovana nagomilavanjem plaka u zidovima arterija koje srce snabdijevaju krvlju.

Tokom tromjesečnog trajanja studije, polovini učesnika je gledala dva različita kanala koji emituju popularne komične sitkome u trajanju od sat vremena svake nedjelje. Druga polovina je gledala programe sa dokumentarnim filmovima političke tematike ili o globalnom zagrijevanju.

Na kraju, poslije 12 nedelja, kod pacijenata koji su gledali komedije zabijeleženo je poboljšanje od 10 odsto na testu koji je mjerio koliko kiseonika njihovo srce može da pumpa u krvotok.

Grupa je takođe pokazala bolje parametre i po drugom kriterijumu koji je testiran, a to je da su im se arterije bolje širile.

Takođe, urađeno im je i nekoliko analiza krvi kojima su mjereni inflamatorni biomarkeri, koji pokazuju koliko se plaka nakupilo u krvnim sudovima i da li su ljudi u opasnosti od srčanog ili moždanog udara. Rezultati su pokazali da su ovi inflamatorni markeri značajno smanjeni u poređenju sa kontrolnom grupom.

“Kada pacijenti sa koronarnom bolešću stignu u bolnicu, imaju visoke vrijednosti inflamatornih biomarkera”, napominje prof. Safi.

Upala je ključni dio procesa ateroskleroze, kada se plak nakuplja u arterijama.

“Ova studija je otkrila da terapija smijehom može da pomogne u smanjenju upalnih procesa i smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara.”

Terapija smijehom mogla bi da se primjenjuje u zdravstvenom sistemu kod pacijenata sa rizikom od srčanih problema, smatra profesor.

“To ne moraju biti isključivo televizijski programi – ljudi sa srčanim oboljenjima mogu da posjećuju večeri komedije ili da se podstiču da što češće uživaju u zabavnim večerima sa prijateljima i porodicom. Ljudi bi trebalo da pokušaju da rade stvari koje će ih nasmijati najmanje dva puta nedeljno.”

U budućnosti, dodaje prof. Safi, terapija smijehom bi mogla da pomogne i u smanjenju zavisnosti od ljekova.

“Smeh pomaže srcu jer oslobađa endorfine, koji smanjuju upalu i pomažu srcu i krvnim sudovima da se opuste”, objašnjava kardiolog. Takođe smanjuje nivoe hormona stresa, koji opterećuju srce. Smijanje pomaže ljudima da se osjećaju srećnije u celini, a mi znamo da kada su ljudi srećniji, revnosnije se pridržavaju propisane terapije.”

Profesor Džejms Lejper, pomoćnik direktora Britanske fondacije za srce, koji nije bio uključen u istraživanje, napominje da: “Iako ova studija otkriva interesantne mogućnosti u pogledu smijeha kao terapije za koronarne bolesti, ovo istraživanje na malom uzorku bi moralo da bude ponovljeno na većem uzorku kako bi se bolje razumjelo kako terapija smehom može da pomogne ovim pacijentima.”

“Ohrabrujuće je vidjeti da nešto tako jednostavno i široko rasprostranjeno može biti od koristi našem zdravlju, ali je potrebno više istraživanja da bi se utvrdilo da li je sam smijeh doveo do uočenih poboljšanja i koliko dugo efekti mogu da potraju.”