Iznenađujuće otkriće: Težak oblik kovida može da smanji tumore

26.11.2024. | 10:15

Liječenje kancera je uvijek goruća tema u naučnim i medicinskim krugovima. Sada je objavljeno zanimljivo istraživanje koje baca svjetlo na složene interakcije između imunog sistema i ćelija raka. Istraživači su otkrili da teška infekcija kovidom uzrokuje da tijelo proizvodi posebnu vrstu monocita sa jedinstvenim svojstvima borbe protiv raka. Ovi “indukovani” monociti su posebno obučeni da ciljaju virus, ali takođe zadržavaju sposobnost da se bore protiv ćelija raka.

Studija se fokusirala na vrstu bijelih krvnih zrnaca zvanih monociti. Ove imune ćelije igraju ključnu ulogu u odbrani tijela od infekcija i drugih prijetnji. Međutim, kod pacijenata sa rakom, monociti ponekad mogu da “otmu” tumorske ćelije i transformišu u ćelije koje štite tumor od imunog sistema.

Ankit Barat, jedan od naučnika uključenih u ovaj rad sa Univerziteta Nortvestern u Čikagu, objasnio je ovaj odnos koristeći analogiju brave i ključa:

“Ako je monocit bio brava, a kovid RNA ključ, onda je kovid RNA savršen odogovor koji se uklapa”.

Da bi testirao svoju teoriju, istraživački tim je sproveo eksperimente na miševima sa različitim vrstama uznapredovalog raka, uključujući melanom, rak pluća, dojke i debelog crijeva. Dali su miševima lijek koji je oponašao imuni odgovor na tešku infekciju kovida, izazivajući proizvodnju ovih specijalnih monocita. Rezultati su bili izvanredni. Tumori kod miševa su se smanjili kod sva četiri proučavana tipa raka. Za razliku od običnih monocita, koje tumori mogu pretvoriti u zaštitne ćelije, ovi indukovani monociti su zadržali svojstva borbe protiv raka. Bili su u stanju da migriraju na mjesta tumora – što većina imunih ćelija ne može da postigne – i onda su aktivirali prirodne ćelije ubice što je dovelo do smanjenja tumora. Kako su naveli istraživači, ovaj mehanizam je posebno uzbudljiv jer nudi novi pristup borbi protiv raka koji se ne oslanja na T ćelije, koje su u fokusu mnogih trenutnih imunoterapijskih tretmana. Iako je imunoterapija obećavala, ona djeluje samo u oko 20 do 40 odsto slučajeva, često ne uspije kada tijelo ne može da proizvede dovoljno funkcionalnih T ćelija.

Iako je malo vjerovatno da će kovid vakcine pokrenuti ovaj mehanizam kod ljudi pošto ne koriste punu RNK sekvencu kao virus, ovo istraživanje otvara mogućnosti za razvoj novih lijekova i vakcina koje bi mogle da stimulišu proizvodnju ovih monocita koji se bore protiv raka, prenosi Politika.

Implikacije ove studije šire se izvan okvira posmatralja kovida i raka.

“Pokazuje kako naš imuni sistem može biti izazvan jednom vrstom prijetnje da postane efikasniji protiv druge. Ovaj koncept, poznat kao ‘maskirani imunitet’, je uzbudljiva oblast istraživanja koja bi mogla dovesti do novih pristupa za liječenje širokog spektra bolesti. Međutim, ponovo je ključno naglasiti da to ne znači da ljudi treba da vide kovid infekciju kao način borbe protiv raka. Teški oblik kovida može biti opasan po život i imati mnoge ozbiljne dugoročne zdravstvene posljedice. Umjesto toga, ovo istraživanje pruža vrijedne uvide koji bi mogli dovesti do razvoja sigurnijih, ciljanijih tretmana u budućnosti”, rekao je Justin Stebing, profesor biomedicinskih nauka na Univerzitetu Anglia Ruskin za Science Alert.