Kako hormonske promjene utiču na san žena

05.11.2021. | 21:04

Američka Nacionalna fondacija za san procjenjuje da je rizik od problema sa spavanjem (otežano uspavljivanje, isprekidan san i rano buđenje) 40 odsto veći kod žena nego kod muškaraca i da hormoni imaju veliki uticaj na to.

Iako uzroci nesanice mogu biti razni – od psihičkih oboljenja, preko svakodnevnih stresnih situacija i emotivnih trauma, do loših životnih navika – Mjeri Džejn Minkin, ginekolog i profesor na Odjeljenju za akušerstvo, ginekologiju i reproduktivne nauke na Univerzitetu Jejl, ističe da primjeri iz prakse i studije ukazuju na to da hormoni vjerovatno imaju značajnu ulogu kad su žene u pitanju. Međutim, problem je daleko komplikovaniji i ne može se pripisati samo hormonima. Treba uzeti u obzir da žene obavljaju većinu kućnih poslova, više se bave emotivnim problemima porodice i trpe jače stepene anksioznosti.

Kada posmatrate hormonsko lučenje tokom prosječnog menstrualnog ciklusa, vidjećete da nivoi estrogena i progesterona stalno variraju, pri čemu se veliki pad estrogena javlja neposredno prije menstruacije, ističe profesorka Minkin. „Mnoge žene mi govore da dan ili dva prije menstruacije vrlo loše spavaju”, ističe.

Mnoge trudnice izjavljuju da blaženo spavaju, a to se, prema Minkinovoj, najvjerovatnije može povezati sa visokim nivoima estrogena i progesterona koji su prirodni tokom trudnoće.

Povezanost nesanice i menopauze

Kada žena uđe u perimenopauzu, počinje da osjeća veće oscilacije hormona i proizvodi manje estrogena i progesterona tokom mjeseca, što može štetno uticati na njen san. Minkinova i kolege smatraju da bi tačnu korelaciju između nesanice i tih hormonskih promjena trebalo detaljnije istražiti, posebno što san mogu remetiti i sami valunzi, koji su, opet, izazvani nedostatkom estrogena.

Istraživanja koja se bave spavanjem i prate žene koje primaju terapiju nadoknađivanja hormona ukazuju na jaku vezu između ženskih hormona i nesanice, navodi profesorka Minkin.

Terapija nadoknađivanja hormona često se propisuje ženama u menopauzi (i postmenopauzi) kako bi im pomogla da se lakše nose sa neželjenim efektima, kao što su problemi sa spavanjem. Neke vrste terapije nadoknađivanja hormona uključuju samo estrogen, dok druge kombinuju estrogen i progesteron.
Iako žene u postmenopauzi imaju veoma nizak nivo estrogena i progesterona, kada se proces menopauze završi, često počinju bolje da spavaju. „Mislimo da nekim ženama može više da smeta variranje hormona nego sam nivo hormona”, kaže Minkinova.

Dodaje da ako se žena u postmenopauzi ipak bori sa nesanicom, za to bi mogao biti odgovoran nizak nivo hormona, pa preporučuje konsultacije sa ljekarom o terapiji nadoknađivanja hormona.

Jedna studija iz 2008. godine sprovedena u Velikoj Britaniji nad oko 2.000 žena u postmenopauzi otkrila je mala, ali značajna poboljšanja sna nakon godinu dana primjene terapije nadoknađivanja hormona u odnosu na one žene koje su uzimale placebo.

Šta podrazumijeva zdrav san

Loš san sprečava organizam da se oporavi od aktivnosti iz prethodnog dana i optimalno pripremi za sljedeći. Pored pada raspoloženja i energije na dnevnom nivou, dugoročno gledano, problemi sa spavanjem mogu dovesti do depresije i anksioznosti, a utiču i na fizičko zdravlje. Izazivaju pad imuniteta, što nas čini podložnijim virusima; stvaraju rizik od dijabetesa usljed manjeg lučenja insulina; zbog poremećaja enzima mogu dovesti do povećanja tjelesne težine, a utiču i na povišenje krvnog pritiska, što može dovesti do kardiovaskularnih oboljenja. Zdrav san podrazumijeva da se osoba uspava u roku od 15 minuta od odlaska u krevet, da redovno spava oko osam sati dnevno, da joj je san stabilan i bez čestih buđenja, promjena položaja, hrkanja i sl., da se ujutru lako budi i osjeća odmorno i da je tokom dana produktivna i da ne osjeća pospanost.

Pomoć za dobar san

Hadine Džofi, profesorka psihijatrije i direktorka Centra za zdravlje žena i rodnu biologiju „Mjeri Horigan Konors” na Univerzitetu Harvard, kaže da hormonske fluktuacije mogu biti uzrok nesanice kod nekih žena, ali da kod drugih poremećaje sna mogu izazvati anksioznost, bučne komšije ili spavanje s partnerom koji hrče.

Kaže da dok neke žene tokom trudnoće dobro spavaju, mnoge druge prijavljuju strašnu nesanicu. Zato savjetuje – ako želite da otkrijete da li kod vas postoji veza između hormonskih promjena i nesanice, pratite te promjene.

„Isprobajte aplikaciju za spavanje ili čak vodite dnevnik spavanja”, predlaže profesorka Džofi. „Ako pratite svoj san nekoliko mjeseci, možda ćete primijetiti obrazac, poput učestalog buđenja usred noći neposredno prije menstruacije.” Smatra da uočeni obrazac može biti korisna informacija za ubuduće.

„Ako znate da dva ili tri dana u mjesecu ne spavate dobro, potrudite se da tada sprovodite najbolju moguću higijenu sna – izbjegavajte alkohol, a ako imate partnera sa kojim dijelite porodične obaveze, možete ga zamoliti da ustaje noću kako bi se pobrinuo za dijete”, savjetuje profesorka Džofi.

Ponekad i ciljani tretman tih dana može pomoći, dodaje ona. Na primjer, uzimanje nekoliko miligrama melatonina pred spavanje – hormona koji naš mozak prirodno proizvodi kao odgovor na mrak – može signalizirati mozgu da je vrijeme za počinak. Ili, ako vam je propisan lijek za spavanje, to bi moglo biti vrijeme da ga popijete, sugeriše Džofijeva.

Poštujte prirodni ritam

Iako to nije uvijek moguće zbog posla ili porodičnih obaveza, Kin Juen, specijalista za medikamentnu terapiju sna sa Univerziteta Stenford, predlaže da pratite i poštujete sopstveni biološki ritam. Da biste to postigli, morate da otkrijete kada vaše tijelo prirodno oslobađa kortizol (hormon koji proizvodimo ujutro i koji nam pomaže da se probudimo) i melatonin (hormon koji proizvodimo noću kako bismo lakše zaspali).

Ukoliko otkrijete kada imate najviše energije – da li ste ranoranilica koja se budi puna energije, ili „noćna ptica” koja se u devet sati još osjeća tromo – možete bolje odrediti kada vaše tijelo prirodno oslobađa ove hormone. Ako dnevni raspored prilagodite svom prirodnom bioritmu, možda ćete imati stabilniji san i u periodu kada nivo hormona varira, kaže Juenova.

Prednosti i mane kontraceptivnih pilula

Iako se terapija nadoknađivanja hormona ne propisuje prije menopauze, profesorke Minkin i Džofi kažu da ako je osoba sigurna da je njena nesanica povezana sa hormonima – po mogućnosti, ako je neko vrijeme vodila dnevnik i isprobala druge tehnike (koje nisu dale uspjeha) – mogla bi da se konsultuje sa ljekarom u vezi sa uzimanjem kontraceptivnih pilula. „Hormonska kontracepcija može ublažiti uspone i padove nivoa hormona koji nisu dobri za mozak nekih ljudi”, misli Džofijeva.

Naravno, postoje nuspojave za kontraceptivna sredstva. Neke žene prijavljuju mučnine, glavobolje i smanjenje libida, a u rijetkim slučajevima dolazi i do krvnih ugrušaka. Međutim, za mnoge koje pate od nesanice povezane s hormonima, koristi ove terapije mogu nadmašiti rizike.

Mjeri Džejn Minkin kaže da i pacijentkinjama u menopauzi, ako su inače zdrave, često propisuje pilule za kontracepciju. Te pilule imaju viši nivo hormona od tradicionalne terapije nadoknađivanja, a ako ih je žena koristila u prošlosti i nije iskusila neželjene efekte, to je dobar pokazatelj da će joj koristiti i u menopauzi.

„Jedini nedostatak je što ne možemo znati kada će se ženi završiti menopauza jer će joj pilule vještački stvoriti ciklus”, kaže Minkinova. „Dakle, da bi znala da li je izašla iz menopauze, mora prestati sa uzimanjem tableta.”

Profesorka Minkin i njene kolege smatraju da su potrebna dalja istraživanja da bi se potpuno razumjelo kako usponi i padovi u nivou ženskih hormona utiču na san. Dnevnik spavanja, praćenje i aplikacije su moćni alati koji pomažu ženi da shvati da li kod nje postoji veza između hormonskih promjena i nesanice i mogu joj pomoći i da se u skladu s tim ponaša, vjeruju stručnjaci.