Ključna uloga voća i povrća: Vrijeme odlaska u WC puno govori o zdravlju
18.07.2024. | 21:29Nova studija objavljena u utorak u časopisu Cell Reports Medicine otkriva kako učestalost pražnjenja crijeva ima značajan uticaj na fiziologiju i dugoročno zdravlje, s optimalnim rezultatima vezanim uz pražnjenje jednom ili dva puta dnevno.
Ranija istraživanja povezivala su zatvor i proliv s povećanim rizikom od infekcija i neurodegenerativnih bolesti. No, budući da su ovi nalazi uglavnom dolazili iz istraživanja na bolesnim pacijentima, ostalo je nejasno jesu li nepravilne posjete kupatilu uzrok ili posljedica tih stanja, prenosi Science Alert.
“Nadam se da će ovaj rad otvoriti oči kliničara za potencijalne rizike zanemarivanja učestalosti pražnjenja crijeva”, rekao je Sean Gibbons s Instituta za sistemsku biologiju.
Gibbons je objasnio da ljekari često nepravilne pokrete crijeva vide samo kao “smetnju”.
Tim istraživača prikupio je kliničke podatke, podatke o načinu života i biološke podatke – uključujući hemiju krvi, mikrobiom crijeva, genetiku i druge – od preko 1400 zdravih odraslih dobrovoljaca bez znakova aktivne bolesti.
Učestalost pražnjenja crijeva koju su prijavili učesnici kategorisana je u četiri grupe: zatvor (jedno ili dva pražnjenja sedmično), nisko-normalno (tri do šest puta sedmično), visoko-normalno (jedno do tri dnevno) i proliv. Kada se stolica predugo zadržava u crijevima, mikrobi troše dostupna vlakna – koja fermentiraju u korisne masne kiseline kratkog lanca – i umjesto toga fermentiraju proteine, proizvodeći toksine poput p-krezol sulfata i indoksil sulfata.
“Ono što smo otkrili je da čak i kod zdravih ljudi koji pate od zatvora dolazi do porasta ovih toksina u krvotoku”, rekao je Gibbons, naglašavajući da ti toksini posebno opterećuju bubrege.
Ključna uloga voća i povrća
U slučajevima proliva, tim je otkrio hemije koje ukazuju na upalu i oštećenje jetre. Gibbons je objasnio da tokom proliva tijelo izlučuje prekomjernu količinu žučne kiseline, koju bi jetra inače reciklirala da otopi i apsorbuje prehrambene masti.
Probavne bakterije koje fermentiraju vlakna, poznate kao “striktni anaerobi”, povezane s dobrim zdravljem, najbolje su napredovale kod jedne ili dvije stolice dnevno. Međutim, Gibbons je naglasio da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ovaj optimalni raspon preciznije definisao.
Demografski, mlađi ljudi, žene i osobe s nižim indeksom tjelesne mase imali su tendenciju rjeđeg pražnjenja crijeva. Hormonalne i neurološke razlike između muškaraca i žena mogu objasniti ovaj jaz, uz činjenicu da muškarci generalno konzumiraju više hrane.
Konačno, uparujući biološke podatke s upitnicima o životnom stilu, tim je stvorio jasnu sliku onih koji obično spadaju u optimalnu zonu. “Jesti više voća i povrća bio je najveći signal koji smo vidjeli”, rekao je Gibbons, uz pijenje puno vode, redovnu fizičku aktivnost i pretežno biljnu prehranu.
Sljedeći korak u istraživanju mogao bi uključivati osmišljavanje kliničkog ispitivanja za kontrolu pražnjenja crijeva kod velike grupe ljudi, praćeno tokom dužeg perioda kako bi se procijenio njegov potencijal u prevenciji bolesti, prenosi Dnevno.hr.
