Koja je razlika između anksioznosti i napada panike

22.11.2023. | 22:02

Niz stresnih situacija na poslu, konstantne brige u porodici, gužve u saobraćaju, gomilanje problema – nerijetko ove situacije dovode do anksioznosti koja se često miješa sa paničnim napadima. Ova dva stanja su različita, kažu stručnjaci i napominju da mogu imati slične simptome kao što su strah od smrti, kratak dah i osjećaj vrtoglavice.

Anksioznost je stanje koje izaziva osjećaj pretjerane zabrinutosti, straha ili napetosti i razvija se postepeno. Sa druge strane, napadi panike se javljaju iznenada, intenzivni su i praćeni ubrzanim radom srca, kratkim dahom i mučninama. Pojavljuju se u bilo koje doba dana i nisu izazvani realnom opasnošću. Mogu biti neočekivani, kada se javljaju bez razloga, ili očekivani, kada se pojavljuju zbog fobija.

Kako prepoznati da li “prolazimo” kroz stanje anksioznosti ili napad panike

Strijepnja, tjeskoba ili anksioznost je povezana sa nečim što se doživljava kao stresno ili preteće i ona može biti blaga, umjerena ili teška. Na primjer, anksioznost se “dešava” u pozadini uma dok obavljamo svoje svakodnevne aktivnosti.

Napadi panike su uglavnom uključuju teške, ometajuće simptome (lupanje srca, nemamo dah) i izazivaju brige ili strahove od ponovnog napada. To utiče na ponašanje tako da osoba izbegava mesta ili situacije za koje misli da bi mogli da podstaknu napad.

Svaka promjena u organizmu i psihi, posebno ako traje neko vreme, podrazumijeva odlazak kod ljekara. Pregled interniste koji isključuje fizičke uzroke zdravstvenih poremećaja koji dovode do simptoma paničnih napada, kao i pregled psihijatra su prvi koraci u rješavanju ovih stanja. Stručnjaci će postaviti dijagnozu i u skladu sa tim će prepisati adekvatnu terapiju.

Pod liječenjem se često podrazumijevaju terapije za anksioznost i panične poremećaje u kombinaciji sa kognitivno-bihejvioralnom terapijom. Psihoterapeut pomaže da upravljamo svojim tijelom kada dođe do napada.

Šta možemo sami da uradimo kad prolazimo kroz napad

Trebalo bi da polako i duboko udahnemo. Kada osjetimo da se dah ubrzava – fokusirati pažnju na svaki udah i izdah. Odbrojavamo do četiri dok izdišemo. Ponavljamo ovu radnju sve dok se disanje ne uspori.

Ukoliko smo već iskusili anksioznost ili napad panike, neophodno je da se podsjetimo da će simptomi proći i da ćemo biti dobro.Takođe, treba da pokušamo da radimo stvari za koje smatramo da nas opuštaju.

Smanjenje kofeina i energetskih pića, kao i redovna fizička aktivnost doprinose rješavanju ovih zdravstvenih problema.

Slični simptomi

Stručnjaci napominju da su anksioznost i napad panike dva različita pojma, ali napominju da mogu da imaju slične emocionalne i fizičke simptome kao što su:

• strijepnja i zabrinutost
• strah od smrti ili gubitka kontrole
• osjećaj odvojenosti od svijeta (derealizacija) ili sebe (depersonalizacija)
• lupanje srca ili ubrzan rad srca
• bol u grudima
• kratak dah
• stezanje u grlu
• suva usta
• znojenje
• talasi vrućine
• drhtanje
• utrnulost
• mučnina, bol u stomaku ili uznemireni stomak
• glavobolja
• osjećaj nesvjestice, piše Heltlajn.